Gabrijel Borić – najmladji predsednik u istoriji Čilea

Izvor:
Beta, Foto: Printscreen/ YouTube

Novi predsednik Čilea i predstavnik nove generacije levičara u Latinskoj Americi, Gabrijel Borić stupa na dužnost u martu kao jedan od najmladjih predsednika na svetu s ambicioznom agendom ali i ogromnim izazovima koji uključuju podeljen kongres, pisanje novog ustava, usporavanje ekonomije i dugotrajne pretnje socijalnih nemira, pišu svetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa.

Borić, bivši lider studentskih protesta, pobedio je u poslednjoj rundi predsedničkih izbora u Čileu, pošto je ta latinoamerička zemlja napravila odlučan pomak ulevo, ukazuje Fajnenšl tajms.

Borić je u drugom krugu izbora 19. decembra dobio 56 odsto glasova, znatno ispred svog ultrakonzervativnog rivala Hosea Antonija Kasta s 44 odsto.

Novoizabrani predsednik, koji će stupiti na dužnost 11. marta, rekao je da će se zalagati za jedinstvo posle ogorčene borbe izmedju ekstrema unutar političkog spektra, kao i da planira da poveća poreze bogatima, ukine privatne penzije i suprotstavi se rudnicima koji “uništavaju” životnu sredinu. Obećao je i brojne reforme za osnaživanju žena starosedelačkih grupa i manjina.

Kongres će se, medjutim, verovatno pokazati kao velika prepreka njegovim reformama, ističe londonski list, pošto, prema rečima analitičara, u donjem domu postoji 21 različita stranka i mnogi parlamentarci “ne slušaju ničija uputstva”.

Kada stupi na dužnost, 35-godišnji Borić će biti jedan od najmladjih šefova država na svetu i, uz 40-godišnjeg Naiba Bukelea iz Salvadora, postaje drugi predsednik iz milenijalske generacije koji je izabran na tu funkciju u Latinskoj Americi, piše Tajms.

Iako je Čile imao vladu levog centra 2018, izbor Borića se doživljava kao velika promena u politici zemlje, ukazuje list, naglasivši da je Borić obećao da će “sahraniti” neoliberalnu protržišnu politiku koja je uspostavljena pod diktaturom Augusta Pinočea 70-ih.

Ta politika je, ukazuje Tajms, pomogla Čileu da postane jedna od najuspešnijih ekonomija u Latinskoj Americi, ali je poslednjih godina takodje razvila jednu od najvećih podela u prihodima, s jedan odsto najbogatijih koji poseduju oko četvrtine bogatstva zemlje.

Foto: Printscreen/ YouTube

Borićev uspon na mesto predsednika dolazi deceniju pošto je stekao nacionalni značaj kao čupavi vodja protesta koji su paralizovali Santjago 2011, kada su hiljade studenata zahtevali univerzitete bez školarine, piše Volstrit džurnal.

On je s 27 godina izabran u Kongres, predvodeći mladju generaciju levičarskih političara i društvenih aktivista koji su oštro kritikovali svoje prethodnike levog centra da su se prodali primenom neoliberalne politike koja je čileansku srednju klasu opterećivala dugovima i lošim penzijama.

Borić, inače potomak hrvatskih imigranata, već dugo izaziva kontroverze, napisao je list dodajući da je prvog poslaničkog dana izazvao uzbunu kada se pojavio bez kravate i sakoa, nazivajući politički stil “orudjem elite” koje odvaja poslanike od naroda.

Analitičari kažu da on predstavlja novu generaciju levičara u Latinskoj Americi koji obećavaju borbu protiv klimatskih promena uz proširenje prava na starosedelačke narode i gej i transrodne osobe.

Borić, koji je javno rekao da ima opsesivno kompulzivni poremećaj, takodje je pozvao na veću podršku osobama s problemima mentalnog zdravlja.

Čileanci su izborom Gabrijela Borića za predsednika, poverili mladom levičarskom poslaniku važnu ulogu u pomaganju oblikovanja novog pravnog okvira nacije koju su proteklih godina potresali protesti zbog nejednakosti, troškova života i čileanske slobodne tržišne ekonomije, piše Njujork tajms.

Borić će preuzeti dužnost u završnoj fazi višegodišnje inicijative za izradu novog Ustava, napora koji će verovatno doneti duboke pravne i političke promene po pitanjima koja uključuju ulogu države u ekonomiji, rodnu ravnopravnost i prava istorijski marginalizovanih grupa. Budući predsednik će, kako ističe njujorški list, duboko uobličiti napore da se zameni ustav nametnut 1980. kada je Čile bio pod vojnom vlašću.

Čileanci su prošle godine velikom većinom glasali za nacrt novog ustava i ustavotvorna skupština radi na izradi teksta koju će birači odobriti ili odbiti direktnim glasanjem u septembru.

Osim podeljenog kongresa, pisanja novog ustava i dugotrajne pretnje socijalnih nemira, jedan od ogromnih izazova s kojima će se novi predsednik Čilea suočiti uključuje naglo usporavanje ekonomije, ukazuje Blumberg, naglasivši da pobeda Borića otvara put ne samo smeni generacija, već i za najveće ekonomske promene proteklih decenija.

Borić želi da demontira neke stubove čileanske privrede, kao što su privatni penzioni fondovi, koji čine temelj lokalnih tržišta kapitala. On podržava veće poreze i na bogatu i na ključnu rudarsku industriju zemlje – bakar čiji je najveći svetski proizvodjač – istovremeno obećavajući da će državni dug držati pod kontrolom.

Ipak, dodaje Blumberg, on će se morati da bori sa usporavanjem ekonomskog rasta koji će, prema čileanskoj Centralnoj banci, pasti s rekordnih 12 odsto ove godine na oko dva odsto.

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Ostavite komentar

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare