Završna reč odbrane: Stanišić stupio u kontakt s CIA 1991 i bio “pouzdani sagovornik” te službe

Završna reč odbrane: Stanišić stupio u kontakt s CIA 1991 i bio “pouzdani sagovornik” te službe

Bivši šef Službe državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić stupio je 1991. u kontakt sa američkom Centralnom obaveštajnom službom (CIA), a 1993. je CIA “vodio” do masovnih grobnica u Bosni, rekao je danas pred sudom u Hagu njegov branilac Vejn Džordaš.

Tokom završne reči na suđenju Stanišiću, Džordaš se tom tvrdnjom suprotstavio optužbi da je Stanišić, 1991-95, bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu progona Hrvata i Muslimana, koji je predvodio predsednik Srbije Slobodan Milošević.

“Stanišić je stupio kontakt s CIA 1991” i potom je bio “pouzdani sagovornik” te službe, rekao je Džordaš.

Da je Stanišić bio njen “pouzdani sagovornik” CIA je ranije potvrdila u pismu Stanišićevoj odbrani.

Po svom braniocu, Stanišić je, tokom rata u BiH, nastavio “interakciju” sa CIA.

Da je bio učesnik u zločinačkom udruženju, Stanišić, kako je u sudnici rekao Džordaš, “ne bi CIA 1993. vodio u Bosnu da nađe masovne grobnice”.

Beta se, posle zasedanja, obratila advokatu Džordašu da dodatno objasni tu tvrdnju.

Iako je, u imejl poruci, naznačio da “se ne može setiti tačnih reči” iz sudnice, Džordaš je potvrdio da je “Stanišić 1991. stupio u kontakt s CIA i sa njom sarađivao kako bi pomogao da se rat završi”.

“Ta saradnja sa CIA je obuhvatala različita pitanja od pomoći Srbiji, uključujući i traženje masovnih grobnica u Bosni 1993.”, napisao je Džordaš u odgovoru Beti.

U oktobru 2019, Stanišića je pred haškim sudom “tajnim agentom CIA” nazvao bivši britanski ambasador u Srbiji ser Ajvor Roberts i to kao svedok Stanišićeve odbrane.

Roberts je u sudnici potvrdio da u svojoj knjizi o službovanju u Beogradu, 1994-97 napisao da je Stanišić “tajni agent CIA”, dodajući da toj tvrdnji valja verovati.

Za Stanišića je Roberts je tada rekao i da bio Miloševićev “zastrašujući šef tajne policije”.

“Stanišić je znao gde su tela zakopana”, rekao je Roberts, ne precizirajući da li koristi stilsku figuru za tajnu u engleskom jeziku ili misli doslovno.

Stanišić (70) optužen je, zajedno sa operativcem SDB Frankom Simatovićem Frenkijem, za progon, ubistva, deportaciju i prisilno premeštanje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH, 1991-95.

Tužioci su u završnoj reči tražili da Stanišiću i Simatoviću bude izrečena doživotna zatvorska kazna, a branioci da oni budu oslobođeni.

Sud u Hagu presudu će izreći u dogledno vreme. Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću poslednji je proces pred haškim sudom u kojem se utvrđuje da li su zvaničnici Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Pred Haškim tribunalom i njegovim naslednikom, sudskim Mehanizmom, do sada nijedan funkcioner Srbije nije proglašen krivim za ta zlodela.

Posle prvog suđenja, Haški tribunal je Stanišića i Simatovića, u maju 2013, oslobodio krivice.

Tužioci su uložili žalbu, a apelaciono veće Tribunala je u decembru 2015. poništilo prvostepenu presudu i naložilo novo suđenje.

Ponovljeni proces je počeo 13. juna 2017.

Prvooptuženi Stanišić nije prisustvovao ponovljenom procesu u Hagu zato što je, odlukom suda, u leto 2017. pušten na privremenu slobodu u Srbiju zbog bolesti.

Stanišića i Simatovića uhapsile su vlasti Srbije posle atentata na premijera Zorana Đinđića u martu 2003, a u Hag su prebačeni u maju te godine.

Obojica su u prvom pojavljivanju pred sudom izjavila da nisu krivi. U narednim godinama, tokom prvog i ponovoljenog procesa, Stanišić i Simatović su duge periode vremena provodili na privremenoj slobodi u Srbiji.

Izvor: Beta

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Ostavite komentar

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare