Završna reč odbrane: Stanišić stupio u kontakt s CIA 1991 i bio “pouzdani sagovornik” te službe
Bivši šef Službe državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić stupio je 1991. u kontakt sa američkom Centralnom obaveštajnom službom (CIA), a 1993. je CIA “vodio” do masovnih grobnica u Bosni, rekao je danas pred sudom u Hagu njegov branilac Vejn Džordaš.
Tokom završne reči na suđenju Stanišiću, Džordaš se tom tvrdnjom suprotstavio optužbi da je Stanišić, 1991-95, bio učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu progona Hrvata i Muslimana, koji je predvodio predsednik Srbije Slobodan Milošević.
“Stanišić je stupio kontakt s CIA 1991” i potom je bio “pouzdani sagovornik” te službe, rekao je Džordaš.
Da je Stanišić bio njen “pouzdani sagovornik” CIA je ranije potvrdila u pismu Stanišićevoj odbrani.
Po svom braniocu, Stanišić je, tokom rata u BiH, nastavio “interakciju” sa CIA.
Da je bio učesnik u zločinačkom udruženju, Stanišić, kako je u sudnici rekao Džordaš, “ne bi CIA 1993. vodio u Bosnu da nađe masovne grobnice”.
Beta se, posle zasedanja, obratila advokatu Džordašu da dodatno objasni tu tvrdnju.
Iako je, u imejl poruci, naznačio da “se ne može setiti tačnih reči” iz sudnice, Džordaš je potvrdio da je “Stanišić 1991. stupio u kontakt s CIA i sa njom sarađivao kako bi pomogao da se rat završi”.
“Ta saradnja sa CIA je obuhvatala različita pitanja od pomoći Srbiji, uključujući i traženje masovnih grobnica u Bosni 1993.”, napisao je Džordaš u odgovoru Beti.
U oktobru 2019, Stanišića je pred haškim sudom “tajnim agentom CIA” nazvao bivši britanski ambasador u Srbiji ser Ajvor Roberts i to kao svedok Stanišićeve odbrane.
Roberts je u sudnici potvrdio da u svojoj knjizi o službovanju u Beogradu, 1994-97 napisao da je Stanišić “tajni agent CIA”, dodajući da toj tvrdnji valja verovati.
Za Stanišića je Roberts je tada rekao i da bio Miloševićev “zastrašujući šef tajne policije”.
“Stanišić je znao gde su tela zakopana”, rekao je Roberts, ne precizirajući da li koristi stilsku figuru za tajnu u engleskom jeziku ili misli doslovno.
Stanišić (70) optužen je, zajedno sa operativcem SDB Frankom Simatovićem Frenkijem, za progon, ubistva, deportaciju i prisilno premeštanje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH, 1991-95.
Tužioci su u završnoj reči tražili da Stanišiću i Simatoviću bude izrečena doživotna zatvorska kazna, a branioci da oni budu oslobođeni.
Sud u Hagu presudu će izreći u dogledno vreme. Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću poslednji je proces pred haškim sudom u kojem se utvrđuje da li su zvaničnici Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
Pred Haškim tribunalom i njegovim naslednikom, sudskim Mehanizmom, do sada nijedan funkcioner Srbije nije proglašen krivim za ta zlodela.
Posle prvog suđenja, Haški tribunal je Stanišića i Simatovića, u maju 2013, oslobodio krivice.
Tužioci su uložili žalbu, a apelaciono veće Tribunala je u decembru 2015. poništilo prvostepenu presudu i naložilo novo suđenje.
Ponovljeni proces je počeo 13. juna 2017.
Prvooptuženi Stanišić nije prisustvovao ponovljenom procesu u Hagu zato što je, odlukom suda, u leto 2017. pušten na privremenu slobodu u Srbiju zbog bolesti.
Stanišića i Simatovića uhapsile su vlasti Srbije posle atentata na premijera Zorana Đinđića u martu 2003, a u Hag su prebačeni u maju te godine.
Obojica su u prvom pojavljivanju pred sudom izjavila da nisu krivi. U narednim godinama, tokom prvog i ponovoljenog procesa, Stanišić i Simatović su duge periode vremena provodili na privremenoj slobodi u Srbiji.
Izvor: Beta