Zub neandertalca pronađen kod Niša otkriva zašto su ljudi postali pametniji

Za zub neandertalca sa lokaliteta pećine Pešturina kod Niša utvrđena je starost od oko sto hiljada godina.

Zub predstavlja najstarije ostatke neandertalca kod kojih su naučnici uspešno rekonstruisali oralni mikrobiom i utvrdili prisustvo posebne grupe streptokoka koje imaju važnu ulogu u preradi skroba koji je doprineo moždanom razvoju.

Arheolozi su u pećini Pešturina kod Niša pronašli i alatke koje su koristili neandertalci, a pronašli su i ostatke samih neandertalaca. Sada su ti ostaci detaljno analizirani i analiziran je genetički materijal koji se očuvao u zubnom kamencu, objašnjava profesor Dušan Mihailović sa Odeljenja za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

“Sekvencionisanjem tog očuvanog DNK, kolege iz različitih zemalja su izolovale veliki broj bakterija koje čine takozvani oralni mikrobiom i Pešturina trenutno predstavlja najstariji fosil u svetu iz koga je uspeštno rekonstruisan taj mikrobiom, što pruža izvanredan uvid u to čime su se oni hranili i u mnoge druge aspekte njihovog života”, naglašava profesor za RTS.

U istraživanju je učestvovao međunarodni tim naučnika iz 13 zemalja. Arheolozi iz Srbije već više od 10 godina istražuju paleolitska nalazišta Pešturina i Balanica kod Niša. Pronađeni su fosilni ostaci praljudi stari i preko 400 hiljada godina u pećini Balanica, a ostaci neandertalca iz pećine Pešturina su stari 100.000 godina.

Rezultati ovog istraživanja su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu “Proceeding of the National Academy of Sciences of the United States of America”. Tu su izložene analize bakterija koje čine oralni mikrobiom a koje potiču od čovekolikih majmuna, od ljudskih predaka, uključujući i neandertalce i one koje su izolovane iz kamenca modernih ljudi.

U našim ustima se javlja ogroman broj dobrih i loših bakterija
Na osnovu toga je tačno moglo da se vidi kako su se bakterije u našim ustima menjale, kako se menjala njihova struktura, koje su bile zastupljene i zahvaljujući tim analizama je dobijen uvid u način ishrane neandertalaca i sve promene koje su se odigrale u poslednjih nekoliko miliona godina.

“U našim ustima se javlja ogroman broj dobrih i loših bakterija. Određeni soj dobrih bakterija se vezuju za enzim amilaza koji omogućava preradu skroba u šećere. To je bitno sa aspekta ljudske evolucije jer je upravo takav način ishrane omogućio povećanje moždanog kapaciteta, odnosno veličine mozga i samim tim su stvoreni uslovi za kognitivni razvoj koji je bio preduslov za sve ono što se dogodilo kasnije kroz istoriju ljudskog roda”, navodi Mihailović.

U nauci ne postoji saglasnost koji faktori su uticali na povećanje moždanog kapaciteta ljudi. Dugo je vladalo mišljenje da je proizvodnja alatki i oruđa najviše doprinela, a tek potom način ishrane i društvene okolnosti. Čuvena je hipoteza da je do toga došlo zbog razvoja društvenih mreža.

Međutim, to povećanje moždanog kapaciteta se očigledno odigralo u nekoliko koraka. Postoje dva skoka – jedan se odigrao pre dva miliona godina, a drugi pre 300 do 400 hiljada godina.

Uaočene su promene i razlike između mikrobioma afričkih hominida i mikrobioma neandertalaca i modernih ljudi.

“Ovo je zanimljivo i stoga što se smatralo da su neandertalci bili isključivo lovci i koristili samo meso u ishrani. Nalaženi su, istina, mikrofosili biljaka na arheološkim nalazištima, međutim, ovo je prvi direktan dokaz bioloških promena koje su se dešavale u organizmu tih naših predaka. To je pokazalo da su oni koristili skrob, da su koristili biljke u ishrani – krtole, lukovice, semenke i da su dosta koristili biljnu hranu”, dodaje profesor Dušan Mihailović.

Izvor:RTS/021.rs/ BiF

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Ostavite komentar

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare