IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1]iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je nakon predsjedničkih izbora u SAD, koji su održani 3.novembra 2020. pripremio analizu vanjske politike nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu. Iz analize „SAD 2020: Vanjska politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

SAD 2020: Vanjska politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Balkanu

Joseph Biden (D), jedan je od veterana političkog života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD. Tokom pola stoljeća obavljao je važne funkcije u američkom političkom životu od Senata pa sve do američkog potpredsjednika u dva mandata (2009-2017) je na američkim predsjedničkim izborima, koji su održani 3.novembra 2020, prema neslužbenim rezultatima, pobijedio i postat će 46.predsjednik SAD. Biden je u novembru 2020. svoje dugo putovanje do vrha političke piramide okrunio pobjedom nad predsjednikom Donaldom Trumpom (R), nakon dva neuspjela pokušaja kandidature za američkog predsjednika na izborima 1988. i 2008.godine. Bidenova pobjeda, koja označava historijsku prekretnicu za SAD i svijet dolazi nakon četiri godine predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, koji je bio pun političkih sukoba i konfuzije.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
Foto: Pixabay, Printscreen

Kada uđe u Bijelu kuću 20.januara 2021.godine kao 46. predsjednik SAD, suočit će se s nizom vanrednih okolnosti i izazova, sa kojima se do sada nije suočavao nijedan američki predsjednik: pandemija Covid-19, slabe perspektive američke ekonomije, ideološki polarizirana država na „plave“ i „crvene“, te velike međunarodne izazove od narušenih transatlantskih odnosa, agresivne politike i pokušaja Rusije i Kine, da istisnu SAD iz njenih tradicionalnih zona interesa u Africi, Aziji i na Bliskom istoku.

SAD dobivaju možda po prvi put u historiji iskusnog predsjednika za međunarodnu politiku. Za vrijeme svog mandata u Senatu, Biden se specijalizirao za vanjske poslove i vodio je Senatski Odbor za vanjske poslove dva puta 2001-2003 i 2007-2009.

Američki unutrašnji izazovi

 

Prvi izazovi novog američkog predsjednika su pandemija Covid-19, koja je državu sa najviše Nobelovaca na području medicine gurnula u neviđenu zdravstvenu krizu, u smislu širenja epidemije i stope smrtnosti. SAD su rangirane na neslavno prvo mjesto u svijetu po broju oboljelih i smrtnosti te direktnih optužbi na račun predsjednika Trumpa za njegovu nesposobnost, da se adekvatno suoči i suprotstavi epidemiji i njenim posljedicama.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
Image by Alberto Adán from Pixabay

Postoje „crne“ statistike, koje ukazuju na to, da SAD trpe najveću ekonomsku štetu od perioda velike depresije 30-ih godina prošlog stoljeća. Ekonomski pad u drugom tromjesečju ove godine dostigao je čak 31,4%. Stopa nezaposlenosti u aprilu 2020. iznosila je 14,7%, to je stopa, koja je premašila period velike recesije između 2007. i 2009.godine, koja tada nije prelazila 10% te gubitkom 40 miliona radnih mjesta u ovoj godini, prouzrokovalo je gubitak svih ostvarenih pozitivnih rezultata tokom dvije godine Trumpove vladavine prije pandemije Covid-19.

Američki vanjski izazovi

 

Biden je uvjeren, da je Trumpova administracija oslabila kredibilitet i utjecaj SAD u svijetu, a najopasnije od svega je Trumpovo udaljavanje od demokratskih vrijednosti koje Americi daju moć i čine njenu naciju jedinstvenom, uz druge izazove, koji se odnose na klimatske promjene, populizam i nacionalizam.

Bidenova vizija podijeljena je na tri glavna dijela, prvi je povezan s potrebom obnove demokratije kod kuće, drugi se tiče ekonomske sigurnosti SAD, jer je to sinonim za nacionalnu sigurnost, a treći se fokusira na njegovu sveobuhvatnu viziju o tome kakva bi trebala biti nova vanjska politika zvaničnog Washingtona.

Biden je uvjeren, da je Trumpova administracija vodila državu u smjeru, da se odrekne svoje globalne vodeće uloge, koju su SAD preuzele u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. Ako se i dalje SAD budu odricale svoje globalne odgovornosti, dogodit će se jedna od dvije stvari: ili će Rusija i Kina zamijeniti SAD na način, koji šteti američkim vitalnim nacionalnim interesima i vrijednostima, ili niko neće popuniti prazninu i tada će nastati kaos, a ni jedna ni druga opcija nisu dobre za SAD.

Prije nego što je proglasio svoju pobjedu u trci za Bijelu kuću, novoizabrani predsjednik Joseph Biden obećao je, da će obnoviti američko vodstvo i okupiti demokratske saveznike SAD. U svakom slučaju njegova vanjska politika mora se nositi s problematičnim svijetom naslijeđenim iz doba Donalda Trumpa.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
Image by David Mark from Pixabay

Početkom godine, Biden je u magazinu Foreign Affairs[2] napisao: „Kredibilitet Sjedinjenih Američkih Država i njihov utjecaj u svijetu smanjio se otkako smo predsjednik Barack Obama i ja napustili vlast“. Obećao je, da će osigurati da Amerika ponovo predvodi svijet.

U nekim globalnim pitanjima Biden će vjerojatno prekinuti sa Trumpovim pristupom, u vezi klimatskih promjena, demokracije i zdravstva, dok po nekim pitanjima neće biti većih promjena.

Joseph Biden želi, da poslije preuzimanja predsjedničkog mandata u januaru 2021.godine, da se SAD ponovo pridruže pariškom klimatskom sporazumu iz kojeg se povukao predsjednik Trump.

Isto tako će obnoviti članstvo  SAD u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), koju je Trump napustio 6. jula 2020.godine usred pandemije Covid-19.

U prvoj godini vladavine u Bijeloj kući, Biden je najavio, da će organizirati „Samit demokracija[3]kako bi poboljšao imidž SAD, potvrdio je svoju predanost multilateralizmu, koji je doveden u pitanje zadnje četiri godine, te popraviti odnose sa zapadnim saveznicima, koji su bili žrtve Trumpove politike.

Clément Beaune, francuski ministar za Evropu, koji je blizak s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, zapisao je u poruci na twitteru, „Pogrešno je vjerovati da se sve mijenja – Evropa prije svega mora računati na sebe.“Tako da će se neki od trendova Trumpove politike – pritisak na EU u vezi sa odbranom i oštri stavovi u transatlantskoj trgovini i konfrontaciji s Kinom – nastaviti na ovaj ili onaj (modificiran) način.

Sama Evropa je podijeljenaoko Trumpa, gdje su populističke vođe srednje Evrope, posebno Poljska i Mađarska, snažno podržavale Trumpovu politiku, a korak dalje je otišao premijer Slovenije, Janez Janša (SDS/EPP), koji je čak objavio rani tweet u kojem je čestitao Trumpu na njegovom ponovnom izboru i koji pokušava sa zakašnjenjem Trumpizirati Sloveniju. Bivši Trumpov savjetnik Steve Bannon do te je mjere hvalio tvrdolinijašku antiimigrantsku politiku Viktora Orbana, poput ograda na granicama, da ga je prozvao „Trumpom prije Trumpa“, dok slovenskog premijera Janeza Janšu već nazivaju „Trump poslije Trumpa“. Izazov za Bidena biće Višegradska grupa država (MađarskaPoljskaČeška i Slovačka) i njenih satelita kao što su Slovenija, dijelom Hrvatska i Bugarska, koji nemaju mnogo dodira sa vrijednostima EU (vladavina prava, ljudska prava i građanske slobode) i američkim razumijevanjem demokracije. Mađarski novac, kojim  Orban financira svoje satelite u regiji je u osnovi „sumnjivi“ ruski novac.

Biden je u kampanji kritizirao Trumpovu vanjsku politiku i u tom kontekstu spominjao Mađarsku. „Vidimo što se događa posvuda, od Bjelorusije do Poljske i Mađarske i uspona totalitarnih režima u svijetu. Ovaj predsjednik (Trump) prihvaća sve lupeže ovog svijeta“.

Bidenova pobjeda „može biti početak kraja trijumfalnog doba desničarskih populista i u Evropi“, rekao je bivši predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk (EPP).

Trump je bio dobar za Orbanovu vladu. Predsjednik Biden bit će dobar za Mađarsku“, rekao je liberalni gradonačelnik Budimpešte Gergely Karácsony.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
Printscreen

EU će morati pronaći rješenje, da one države koje ne žele slijediti pravnom redu EU, vladavini prava i evropskim vrijednostima napuste članstvo u EU ili da budu isključene iz članstva EU, jer ovakav način čestih blokada i uslovljavanja EU od pojedinih članica onemogućava efikasno funkcioniranje i prijeko potrebno pozicioniranje EU u globalnom svijetu.

Osim dva kontrastna stila i različite taktike, ne postoje razlike između Donalda Trumpa i Josepha Bidena u važnim pitanjima.

Za razliku od konventskog i parlamentarnog sistema, predsjednik predstavlja američku politiku u američkom predsjedničkom sistemu, on je sam ne oblikuje, ali joj pridonosi. Suverene institucije poput sigurnosno-obavještajnih službi, Kongresa, Senata i lobija, svi oblikuju američku politiku. Stoga nije za očekivati neke radikalne promjene strateških pitanja.

 

Iranska prijetnja

 

Postavlja se pitanja: Hoće li se SAD  vratiti nuklearnom sporazum u izvornom obliku potpisanom za vrijeme Obamine administracije 2015? Hoće li doći do iransko-američkog pomirenja, čiji su se znakovi počeli pojavljivati ​​u doba predsjednika Obame? Hoće li Biden poništiti Trumpove odluke i vratiti stvari s Iranom u normalu i kao da se ništa nije dogodilo? Sigurno ništa od toga se neće dogoditi u takvom obliku.

Biden je rekao, da bi povratak na sporazum bio „polazna tačka za daljnje pregovore“ i da će Washington potom sa saveznicima raditi na konsolidaciji i produženju nuklearnog sporazuma i rješavanju drugih gorućih pitanja. „Ako Iran odabere konfrontaciju, spreman sam braniti naše vitalne interese i naše snage“, napisao je Biden na web stranici CNN-a u septembru 2020[4].

Joseph Biden obećao je, da će se razgovarati o sporazumu iz 2015.godine na koji je pristao Washington kada je bio potpredsjednik SAD ako se i Iran vrati pridržavanju potpisanog sporazuma. Diplomati i analitičari su što se toga tiče skeptični i vjerojatno se neće dogoditi preko noći, jer bi skeptični protivnici htjeli dodatne obaveze od jednih i od drugih. Povratak na usklađivanje sporazuma neće biti brz niti lak za obje strane.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
YouTube

Biden će biti prisiljen ući u duge runde pregovora sa američkim Kongresom, kako bi ga nagovorio da oživi nuklearni sporazum s Iranom, što nije lako zbog odnosa snaga, ipak Republikanci i Demokrate skoro su jedinstveni u vezi američke politike prema Iranu. Očekuje se, da će Iran ovoga puta inzistirati na formalno obavezujućem sporazumu, kojeg bi ratificirao Kongres (što nije bio slučaj u sporazumu iz 2015.), tako da napuštanje sporazuma ne bi bilo jednostavno ni jednog američkog predsjednika u budućnosti.

Iran ostaje najvažniji američki sigurnosni izazov na Bliskom istoku, ne samo zbog svoje tajne i trajne namjere, da razvije nuklearno oružje, već zbog svoje neprijateljske politike prema interesima i saveznicima SAD, prema Izraelu, Saudijskoj Arabiji te destruktivni utjecaj u Iraku, Siriji, Libanonu i na cijelom Bliskom istoku.

Trajno savezništvo sa Izraelom

 

Joseph Biden ima odlične odnose sa Izraelom još iz vremena kada je bio u Senatu i potpredsjednik SAD.

Ja sam cionista. Ne morate biti Židov da biste bili cionist“, rekao je Joseph Biden u aprilu 2007.godine, prije nego što je izabran za potpredsjedničkog kandidata na predsjedničkim izborima 2008.godine.

Izraelci su gledali na Trumpa sa velikom simpatijom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je otvoreno podržavao Trumpa. Poslije poraza Trumpa mediji napominjanju, da su američka politika i Kongres na strani Izraela, bez obzira ko dolazi na vlast u Bijeloj kući. Neki mediji ipak upozoravaju, da mudri Biden nije Trump i da se treba Izrael spremiti za njegov četverogodišnji mandat. Izraelski Channel 12 otišao je korak dalje: Izrael mora promijeniti način na koji se ponaša nakon pobjede Bidena, jer to više nije Trumpova era.

Administracija Bidena neće povući američko priznanje izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni, niti će povući američku ambasadu iz Jeruzalema. Oba ova pitanja su vrlo važna za Izrael.

Perspektive američke politike u regiji bit će usmjerene na američku nacionalnu sigurnost, koja uzima u obzir izraelske interese, ali američku sigurnost ne vidi iz izraelske perspektive. To je glavna razlika između Bidena i Trumpa, to će biti temelji  politike prema Bliskom istoku.

Zasigurno ono što je Trump postigao u smislu sklapanja mirovnih sporazuma između niza arapskih zemalja i Izraela u ovoj godini su stvorili novu političku situaciju i realnost. Ne očekuje se, da će nova administracija zanemariti te nove  činjenice.

Biden neće biti Trump. To je sasvim sigurno, ali neće kompromitirati dostignuća, koja je postigao Trump. Ta dostignuća su historijska za SAD kao mirovnog posrednika, koje su uspjele tamo gdje drugi nisu.

Kako dalje sa Saudijskom Arabijom?

 

Američka politika do najvjernijeg arapskog saveznika ostat će bez radikalnih promjena. Biden želi preoblikovati odnose sa zaljevskim saveznicima, posebno odnos sa Saudijskom Arabijom na novim osnovama.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
Princ Mohammad bin Salman, Foto: Wikipedia

Prestolonasljednik Kraljevine Saudijske Arabije Princ Mohamed Bin Salman (MBS) i saudijski državni mediji otvoreno su se svrstali na stranu Trumpa u izbornoj kampanji, jer on je vodio vanjsku politiku na neformalan način zasnovan na ličnim odnosima. Lako je bilo zaobići američki State Department ili Pentagon kada princ MBS može poslati WhatsApp poruku predsjednikovom zetu i savjetniku Jaredu Kushneru.

Slučaj, koji je potresao američku javnost i Kongres te međunarodno javno mnijenje je ubistvo saudijskog novinara i kolumnista Washington Posta Jamala Khashoggija, Njegovo tijelo su raskomadali u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2.oktobra 2018.godine. Procjene američke Centralne obavještajne agencije (CIA) potvrdile su umiješanost prestolonasljednika u ovaj zločin. Usprkos brojnim dokazima američkih obavještajnih agencija, posebno poslije posjete Turskoj direktorice CIA Gine Haspel  18.oktobra 2018.godine i njenog svjedočenja pred Kongresom 4.decembra 2018. predsjednik Trump je uputio samo blage, neizravne kritike nalogodavcu tog gnusnog čina.

Na godišnjicu ubistva novinara Jamala Khashoggija 2.oktobra 2020 Biden je izjavio da će, ako pobijedi, razmotriti američko-saudijske odnose, okončati vojnu potporu razornom ratu pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu i „pobrinuti da Amerika ne zanemari svoje vrijednosti i ostaviti ih pred vratima, kako bi im prodala oružje“.

Bidenov dolazak u Bijelu kuću otežat će proces prelaska prijestola sa Kralja Salmana na prestolonasljednika Mohameda bin Salmana, posebno poslijepoziva za saslušanje Suda u Washingtonu29.oktobra 2020.godine saudijskom prestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu i još devet Saudijaca u okviru istrage u slučaju, koji je pokrenuo bivši saudijski obavještajni službenik Saad Al-Jabri pred Američkim sudom, optužujući prestolonasljednika MBS i niz osoba povezanih s njim za pokušaj atentata na njega u maju 2020. na teritoriji Kanade.

Partnerska uloga Turske

 

Kriza u Američko-Turskom partnerstvu, koje između dvije zemlje traje desetljećima posebno u okviru NATO saveza doživjela je velike izazove za vrijeme Trumpove administracije, zbog neslaganja oko politike prema Siriji, uskih veza koje su povezale Ankaru i Moskvu te turske nabavke proturaketnog sistema S-400 od Rusije, ambicija Turske u istočnom Mediteranu, američkih optužbi usmjerenih na državnu tursku banku i pitanja ljudskih prava i građanskih sloboda u Turskoj.

Nekoliko dana nakon što je Turska primila ruske proturaketne obrambene sisteme S-400 u julu 2019.godine, visoki sigurnosni zvaničnici u administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa jednoglasno su se složili oko neophodnosti opredjeljenja Washingtona za uvođenje sankcija Turskoj, svom NATO partneru.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
Foto: Presidential Press Service via AP

Američki State Department poslao je svoje preporuke američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost pozivajući na hitne sankcije protiv pojedinaca i entiteta u Turskoj, a te mjere trebale bi biti provedene čim ih predsjednik Donald Trump odobri. Predsjednik to nije učinio i nije se složio sa svojim najbližim savjetnicima, zbog prijateljske i posebne veze sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Trump je javno hvalio Erdogana i njegov stil upravljanja, opisujući ga kao „prijatelja“ i „briljantnog vođu“.

Očekuje se, da će Biden, koji je Erdogana prošlog decembra opisao kao „despota“, zauzeti oštriji stav prema Turskoj, posebno u pogledu ljudskih prava i demokratskih normi. Biden je u toku kampanje predložio, da Washington podrži opoziciju u Turskoj, kako bi ga mogla pobijediti. To je razljutilo istaknutog Erdoganovog savjetnika Ibrahima Kalina, koji je Bidenove riječi u twittu opisao kao „zasnovane na krajnjem neznanju, aroganciji i licemjerju“.

Jedan od prvih Bidenovih vanjskopolitičkih koraka bit će vraćanje predanosti Washingtona saveznicima u NATO, koji su oslabili tijekom Trumpove ere zbog skepticizma u vezi  važnosti i uloge NATO saveza. Tako da će Biden pokušati u tom okviru sarađivati sa Turskom, kako bi Ankaru udaljio od Moskve.

Zapadni Balkan – promjene su moguće

Političke promjene na Zapadnom Balkanu započele su Sjevernoj Makedoniji 2017.godine. Uspjeh makedonskog premijera Zorana Zaeva (SDSM) i njegove vlade su dokaz da su promjene moguće. To se pokazalo i nedavnim Washingtonskim sporazumom između zvaničnog Beograda i Prištine, kojeg su potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdullah Hoti. Centralno pitanje u regiji je okončanje političkog dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine posredovanjem EU potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma. Predsjednik Srbije Vučić je odigrao važnu ulogu u osiguranja mira i stabilnosti u regiji.

Snažan impuls promjenama na Zapadnom Balkanu predstavlja i pad 31-godišnjeg režima Mila Đukanovića (DPS). Rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su održani 15.novembra 2020.pokazuju, da su promjene moguće. To se potvrdilo u entitetu Republika Srpska gdje je režim Milorada Dodika (SNSD) poražen u najvećem gradu Banja Luci, Bijeljini te tri važna privredna centra Derventa, Modriča i Brod. Političke promjene desile su se u Sarajevu, gdje je poraz doživjela stranka demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića. Rezultati lokalnih izbora će dovesti do novog talasa političkih promjena, i predstavljaju uvod u tektonske političke promjene koje se očekuje na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.godine. Zabrinjava situacija u Albaniji, koja je politički izrazito polarizirana i nalazi se na rubu građanskog rata i samo zahvaljujući dugogodišnjem političkom iskustvu i političkoj mudrosti predsjednika Albanije Ilira Mete spriječen je odnosno izbjegnut je građanski rat.

Analitičari smatraju, da dolazak nove američke administracije predsjednika Josepha Bidena predstavlja ključni moment za političke promjene na Zapadnom Balkanu, posebno za Bosnu i Hercegovinu. Nova američka administracija u sadejstvu sa EU mora potražiti nove političke lidere, koji će dovesti do neophodnih političkih promjena, koje će konačno dovesti do prosperiteta država Zapadnog Balkana. Većina sadašnjih političkih lidera na Zapadnom Balkanu ne mogu biti partneri novoj američkoj administraciji za sveobuhvatne političke promjene. Bosna i Hercegovina nema političke volje i snažnih institucija za borbu protiv kriminala i korupcije i biće joj potrebna pomoć američkih sigurnosno-obavještajnih agencija kao što su američke agencije pomogle Italiji poslije 2.svjetskog rata, da se obračuna sa mafijom. Sadašnja situacija u Bosni i Hercegovini slična je situaciji u Italiji poslije 2.svjetskog rata. Pri tome je važno istražiti i utvrditi porijeklo imovine brojnih visokih zvaničnika. Bez snažnog američkog angažmana ništa neće funkcionirati.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
Instagram/ buducnostsrbijeav

Ohrabruje činjenica, da je novoizabrani američki predsjednik Joseph Biden u razgovoru sa britanskim premijerom Borisom Johnsonom razgovarao i o Zapadnom Balkanu. Pored uvrštavanja na „crnu“ listu američke administracije političara, koji ugrožavaju mir, stabilnost i društveni napredak za uspjeh promjena je potreban radikalniji američkim pristup prema nosiocima nazadnih prevaziđenih politika, (međunarodnog) kriminala i korupcije. Pri tome zabrinjava činjenica, da pojedini međunarodni predstavnici u BiH zajednički djeluju sa nosiocima kriminala i korupcije u pojedinim državama i sa takvim međunarodnim predstavnicima se neće moći provesti sveobuhvatne promjene.

Iako se pojedine države u regiji predstavljaju kao američki saveznici, čak kupuju američko oružje i lovce F-16, kao npr. Bugarska, ipak realnost je drugačija. Tako Bugarska i dalje tijesno sarađuje sa Rusijom, ali i sa međunarodnim kriminalnim organizacijama. Takve države blokiraju napredak i djelovanje EU kao što to rade države Višegradske grupe. Upravo sada Mađarska i Poljska blokiraju budžet EU, koji je namijenjen pomoći za saniranje posljedica pandemije Covid-19. i očigledno rade za interese drugih, ne EU, ne SAD, upravo njihovih protivnika.

Bugarska je tipičan primjer države, koja je članica EU i NATO i koja sada ne bi ispunila čak ni polovinu uslova za članstvo u EU, a ne baštini visoke demokratske standarde, koji su obavezujući za članice NATO-a. Bugarska se vrti u začaranom krugu „politika-kriminal-mafija“, a zabrinjava činjenica da je bugarska vlada Bojka Borisova pod kontrolom mafije što je izjavio bugarski predsjednik Rumen Radev. Postavlja se pitanje, da li mafija participira u donošenje odluka odnosno blokada na nivou EU?

Francuska i njen predsjednik Emmanuel Macron su već za godinu dana usporili napredak na Zapadnom Balkanu, jer su oktobra 2019.blokirali početak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom zahtijevajući donošenje nove metodologije u pristupnom procesu za države kandidate. Nova metodologija EU ne predstavlja nikakvu novu dodanu vrijednost, ali su takve opstrukcije za članstvo u EU ohrabrile one snage na Zapadnom Balkanu, koje imaju namjeru da mijenjaju geopolitičku orijentaciju država Zapadnog Balkana odnosno da svoje države udaljavaju od Zapada.

Bugarska blokada početka pregovora Sjeverne Makedonije o članstvu u EU pokazuje, da EU nema kontrolu na integracijom i procesima unutar EU. Zabrinjava činjenica, da Njemačka i kancelarka Angela Merkel, koja trenutno predsjedava EU nije imala utjecaja i snage, da eliminira bugarsku blokadu Sjeverne Makedonije. EU su potrebne temeljite reforme i pravni red, koji će eliminirati sve one koje opstrukcijama i blokada žele zaustaviti neophodan razvoj i napredak EU, koja već kasni za globalnim procesima i zbog toga već plaća visoku cijenu.

Uspostava „Mini Schengena“ kao najvažnije regionalne inicijative važno je da ima snažnu podršku američke administracije. S obzirom da je regija u nedavnoj prošlosti imala krvave sukobe važno je, da države imaju u svom pravnom redu donesene zakone, koji zabranjuju negiranje genocida i holokausta, jer bi to bio ispravan civilizacijski način suočavanja sa prošlošću.

EU mora biti odlučnija, da države Zapadnog Balkana ubrzano integrira u EU, inače će to uraditi neke druge interesne sfere i onda će Zapadi Balkan za EU biti zauvijek izgubljen.

Zaključak

 

JosephBiden će preuzeti funkciju predsjednika SAD u neviđenoj unutrašnjoj podijeljenosti SAD, dok su u isto vrijeme glavni američki suparnici snažno ojačali i više ih je teško  zaustaviti, posebno agresivni prodor Kine i Rusije u Aziji, Mediteranu, Perzijskom zaljevu i Balkanu, što znači, da se mora suočiti s teškim vanjskopolitičkim izazovima. Demokratska većina u Predstavničkom domu 218 D/202 R, omogući će Bidenu fleksibilnost, da brzo i efikasno radi na vanjskoj politici, što ne vrijedi za Senat gdje su Republikanci zasada u većini 46 D/ 50 R.

IFIMES analiza: Spoljna politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu
Printscreen

Nova američka administracija će se suočiti sa podijeljenom Evropom gdje populističke vođe srednje Evrope, posebno Poljska i Mađarska iznutra podrivaju EU, dok je transatlantsko savezništvo poprilično poljuljano.

Biden i njegov tim dobro poznaju Bliski istok, a također će shvatiti, kao i prethodne administracije, da američkim interesima ne služi pogoršanje odnosa s Egiptom, Saudijskom Arabijom i Turskom. Ne možete birati ko će sjediti s druge strane stola, posebno kada pokušavate postići konsenzus oko Irana, riješiti rat u Siriji ili unaprijediti mirovni proces između Izraela in Palestinaca.

Očekuje se, da će novoizabrani američki predsjednik Joseph Biden slijediti neku vrstu modificirane Obamine politiku, prema državama Zaljeva, koja će biti usredotočena na očuvanje temelja sigurnosti i stabilnosti u regiji ne dopuštajući upotrebu sile (kao u slučaju Katara) i pozivajući na korake prema demokratiji i promicanju pitanja ljudskih prava i građanskih sloboda posebno u Egiptu i Saudijskoj Arabiji. Biden zasigurno neće tražiti nove prijatelje citirajući predsjednika Johna Kennedya (D) prilikom  preuzimanju predsjedničke funkcije 1961 -1963 kada je rekao, „Zadržat ću svoje stare prijatelje, jer ne mogu dobiti nove prijatelje dok sam na ovoj poziciji.“

Bliski istok ima veliko očekivanje od novog američkog predsjednika Bidena, zbog smanjenje uloge UN i Evrope u arapskom svijetu. Jedan od francuskih premijera, Raymond Barre 1995-2001, je rekao: „Ako je Americi dobro, svijetu je dobro, a ako je Amerika loša, onda je i svijetu loše.“

Zbog toga bez angažmana SAD nema trajnog mira, stabilnosti i prosperiteta na Balkanu, jer značajan dio političkih struktura te regije ima snažne konekcije i u službi su nekih drugih interesa, interesa rivala SAD. Za vrijeme Trumpove administracije SAD su se udaljile od demokratskih vrijednosti koje Americi daju moć i čine njenu naciju jedinstvenom. Slijedi mukotrpan put ka vraćanju istinskim demokratskim vrijednostima koje krase SAD.

Ljubljana/Washington/Brisel/Ankara/Beograd, 19.novembar 2020

Fusnote:

[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.

[2] Why America Must Lead Again https://www.foreignaffairs.com/articles/united-states/2020-01-23/why-america-must-lead-again .

[3] The Power of America’s Example: The Biden Plan for Leading the Democratic World to Meet the Challenges of the 21st Century. https://joebiden.com/americanleadership/

[4] Joseph Biden: There’s a smarter way to be tough on Iran https://edition.cnn.com/2020/09/13/opinions/smarter-way-to-be-tough-on-iran-joe-biden/index.html?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+rss%2Fcnn_latest+%28RSS%3A+CNN+-+Most+Recent%29

POSLEDNJE OBJAVLJENO
, , , , , ,

Ostavite komentar