Trampova poslednja šansa da zaustavi Bajdena

Trampova poslednja šansa da zaustavi Bajdena

Svojim pravnim izazovima pobedi demokrate Džoa Bajdena na predsedničkim izborima 3. novembra, kampanja predsednika Donalda Trampa i njegovi republikanski saveznici pojačali su napore da spreče lokalne zvaničnike da potvrđuju rezultate izbora u ključnim državama.

Ali napor usmeren na zaustavljanje postupka overe glasačkih listića, opskurni, ali kritični deo izbora predsjednika, do sada je propao jer su sudije poslednjih dana odbacile nekoliko tužbi republikanaca, piše Glas Amerike.

Najnovije odbacivanje dogodilo se u četvrtak u državi Džordžija.

Tužbe kojima se želi zaustaviti overavanje glasova deo su šire strategije Trampove kampanje za navođenje državnih zakonodavaca pod kontrolom republikanaca u ključnim državama da dodele svoje elektorske glasove predsedniku, iako je on izgubio od Bajdena i po popularnim glasovima (ukupnom broju glasova u SAD), i po elektorskim glasovima, kažu pravni i politički stručnjaci.

Na predsedničkim izborima pobeđuje onaj kandidat koji može da sakupi većinu od 270 ili više glasova u Elektorskom koledžu koji broji 538 članova. To je određeno glasovima birača u svim državama i okrugu Kolumbija.

Bajden je pobedio na glasanju u Mičigenu sa više od 150.000 glasova i čini se da je usmeren na prikupljanje 16 elektorskih glasova u državi.

U dalekometnom pokušaju da poništi Bajdenovu izbornu pobedu u Mičigenu – a potencijalno i u nekoliko drugih država – Tramp se u petak popodne sastao sa republikanskim rukovodstvom zakonodavnog tela države Mičigen – verovatno kako bi istražio načine da izameni popularne glasove pri izboru elektora.

Nakon sastanka u Beloj kući u petak, zakonodavci iz Mičigena izdali su zajedničko saopštenje.

“Još uvek nismo upoznati ni sa jednom informacijom koja bi promenila ishod izbora u Mičigenu, a kao zakonodavni lideri, mi ćemo slediti zakon i slediti uobičajeni postupak u vezi sa elektorima u Mičigenu, baš kao što smo rekli tokom svih izbora”, rekli su.

“Kandidati koji osvoje najviše glasova pobeđuju na izborima i na izbornim glasovima u Mičigenu”, dodali su.

Vođa republikanske većine u Senatu Mičigena Majk Šerki, koji je učestvovao na sastanku u Beloj kući, rekao je ranije ove nedelje da zakonodavno telo neće dodeliti 16 elektora te države Trampu, a stručnjaci kažu da su šanse za pobunu zakonodavaca male.

Tramp je osporio prebrojavanje glasova u šest ključnih država u kojima je izgubio od Bajdena: Arizoni, Džordžiji, Mičigenu, Nevadi, Pensilvaniji i Viskonsinu.

Šest država treba da potvrde svoje rezultate tokom narednih 11 dana, što je započelo u petak sa Džordžijom.

Krajni rok za sve države da potvrde svoje rezultate na elektorskim koledžima je 8. decembar, nakon čega sledi 14. decembar, kada se birači okupljaju u svojim državama da daju svoje glasove za izabranog predsednika.

Kako se potvrđuju rezultati izbora

Sjedinjene Države imaju najdecentralizovaniji sistem administracije izbora u razvijenim zemljama, pri čemu svaka od 50 država sledi svoj sistem tabelarnog prikazivanja glasova i potvrđivanja rezultata.

Nakon glasanja, oni se prvo “pregledaju”, a zatim sertifikuju na nivou okruga ili grada. Jednom kada ih sertifikuje okružni odbor, rezultati idu državnom entitetu, kao što je odbor za procenu ili komisija za potvrdu. U zavisnosti od države, pobednika trke na kraju overava državni sekretar ili guverner.

Osporavanje ishoda

Čak i nakon potvrde izbornih rezultata, kandidati koji gube i dalje mogu da ospore izborni ishod na sudu.

Da bi se obezbedilo brzo rešavanje, neke države imaju rokove za pokretanje i zaključivanje takmičenja, prema NCSL.

Rok “Sigurna luka”

Ovo je krajnji rok za države da reše bilo kakve izborne sporove i odrede svoje elektore.

Ove godine krajnji rok pada 8. decembra, šest dana pre kritičnog sastanka Eektorskog koledža.

Elektori se sastaju

I dok je glasanje građana za predsednika održano 3. novembra, važnije izborno glasanje održava se 14. decembra. Tada se 538 elektora sastaje u glavnim gradovima svojih država kako bi glasali za izabranog predsednika.

Da bi bio izabran, kandidatu treba najmanje 270 glasova.

Bajden je obezbedio 306 glasova, spram Trampova 232 glasa.

Predsednički elektorski koledži se obavezuju da će glasati za pobednika narodnog glasanja u svojoj državi, a u nekim državama se kažnjavaju ako se toga ne pridržavaju.

Od osnivanja američke republike bilo je 156 takvih “nevernih elektora”.

Zajedničko zasedanje Kongresa

Oba doma Kongresa sastaju se 6. januara kako bi izvršili prebrojavanje i potvrdili elektorske glasove.

Ovo je poslednji korak u procesu.

Četrnaest dana kasnije, novi predsednik je inaugurisan i preuzima vlast u 20. januara u podne.

Vesti online, Glas Amerike, Foto: Pixabay, Printscreen

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Ostavite komentar

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare