Vučić i Hoti potpisali ekonomski sporazum; Tramp: Napredak koji se činio nemogućim

Vučić i Hoti potpisali ekonomski sporazum; Tramp: Napredak koji se činio nemogućim

Beograd i Priština u Beloj kući: Vučić i Hoti potpisali ekonomski sporazum

Američki predsednik Donald Tramp prisustvovao je potpisivanju dogovora.

Lideri Beograda i Prištine potpisali su u Vašingtonu sporazume sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, koji treba da pomognu regulisanju ekonomskih odnosa Kosova i Srbije.

Predsednik Tramp je posle potpisivanja dogovora u Beloj kući ocenio da su za ovakav potez bile potrebne decenije, javlja RTS.

„Verujem da će se desiti izvanredne stvari, a Amerika će se otvoriti prema obema stranama. Privreda može da zbliži ljude, a ovi ljudi su uradili odličan posao”, rekao je Tramp.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na Instagram nalogu objavio fotografiju sa događaja uz komentar „poslednja provera pred potpisivanje”.

Potpisivanju je usledio kratak sastanak sa Trampom u Ovalnoj kancelariji.

Gazivode, manastiri i povlačenje priznanja

Sporazume sa predsednikom SAD odvojeno su potpisali Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti.

Predsednik Srbije je izjavio da narednih godinu dana Priština neće tražiti članstvo u međunarodnim organizacijama, dok Beograd na isti period obustavlja kampanju za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.

Vučić je dodao da su se dve strane složile da zajedno sa SAD rade na studiji izvodljivosti podele Gazivoda, jezera na severu Kosova čija voda hladi turbine elektrane „Obilić”.

„Mi u ovom trenutku nemamo ni kilovat struje sa Gazivoda. Kako god da to podelimo i mi ćemo da dobijemo”, naveo je predsednik Vučić.

Dogovorena je zaštita religijskih objekata i sprovođenje sudskih odluka koje se tiču Srpske pravoslavne crkve, dodao je.

“To se odnosi i na Pećku patrijaršiju i Dečane”.

Američki predsednik Donald Tramp čestitao je Vučiću i Hotiju na potpisivanju sporazuma u Vašingtonu, navodeći da su postigli napredak koji se činio nemogućim.

Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je nakon potpisivanja da će sporazum omogućiti privredni napredak.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da dogovor podrazumeva slobodan protok robe, ljudi i kapitala, kao i direktnu podršku privatnom sektoru i otvaranje novih radnih mesta.

Kako je protekao prethodni dan pregovora?

Prvi dan dugo očekivanih direktnih razgovora između beogradskih i prištinskih lidera pod okriljem administracije američkog predsednika Donalda Trampa trebalo je da bude posvećen ekonomskim temama, no ipak, u glavnoj ulozi bila je druga – međusobno priznavanje Srbije i Kosova.

„Nema te bojazni da potpišem bilo kakav dokument koji podrazumeva priznanje nezavisnosti Kosova”, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na kraju prvog dela razgovora.

Vučić je potvrdio ono što je prethodno medijima preneo ministar finansija Siniša Mali – da je u jednoj od tačaka o kojima Beograd i Priština treba da razgovaraju pominje i međusobno priznanje.

„Mi to ne možemo da prihvatimo i mislili smo da u priči o ekonomiji nema mesta tome”, rekao je Vučić novinarima u Vašingtonu.

Burno u Vašingtonu

Prvo pojavljivanje srpskih zvaničnika pred novinarima nakon početka razgovora izazvalo je pravu medijsku buru, kada je Mali rekao da je pred delegacijama „nikad gori papir od kada su krenuli razgovori sa Prištinom.”

„Bilo je 16 tačaka na papiru od kojih 10. tačka podrazumeva međusobno priznanje… Neke stvari su jednostavno neprihvatljive”, rekao je Mali.

Spekulacije o navodnim zahtevima prekinuo je američki diplomata Ričard Grenel, Trampov izaslanik za pregovore, napisavši kratko na Tviteru da nisu tačne.

Kasnije je Vučić dodao da su predstavnici Trampovog kabineta „bili fer i saslušali” argumente beogradskih pregovarača da priči o nezavisnosti nema mesta u trenutnim razgovorima.

„Mislim da te odredbe više nema”, rekao je Vučić

Za Beograd je pominjana tačka 10 bila „formalno, ali ne i suštinsko iznenađenje”, rekao je Vučić.

Put pregovora, od Brisela do Vašingtona

U Briselu je 2013. godine potpisan sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, pet godina pošto je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije.

Sporazumu su prethodili brojni pregovori koje su vodili šefovi pregovaračkih timova Borko Stefanović i Edita Tahiri.

Nakon toga, narednih pet godina su se smenjivali mahom isti pregovarači na obe strane – Aleksandar Vučić i Hašim Tači.

Tako je bilo sve do 2018. godine, kada su se stvari zakomplikovale jer je Kosovo uvelo takse na uvoz srpske robe na Kosovo.

Priština je ovu odluku obrazložila time što Srbija i dalje diplomatskim putevima pokušava da ubedi druge zemlje da povuku priznanje Kosova.

Od te 2018. godine, mnogo toga se promenilo.

Bivša visoka predstavnica EU Federika Mogerini više nije u institucijama Unije, a na putu dijaloga stajale su takse, kampanja Beograda za povlačenje priznanja Kosova, izbori i promene tri vlade u Prištini, kao i virus korona.

U narednom periodu nemačka kancelarka Angela Merkel i predsednik Francuske Emanuel Makron organizovali su samite o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

Istovremeno administracija američkog predsednika Donalda Trampa stupa na scenu, trudeći se da pojača ulogu Vašingtona u dijalogu.

Tramp je poslao takozvana pisma namere i Aleksandru Vučiću i Hašimu Tačiju 2019. godine, u vreme kada su pregovori zamrli.

Neposredno pred izbijanje krize oko virusa korona, Vučić i Tači boravili su u Vašingtonu i 2. marta.

Srpski predsednik je susret opisao kao „uobičajen”, dok je njegov kosovski kolega rekao da je zadovoljan jer je Amerika preuzela u svoje ruke dijalog o Kosovu i da je za njegov završetak postavila kratak rok.

U međuvremenu se Tači povukao sa pregovaračke pozicije jer je specijalizovano tužilaštvo za ratne zločine počinjene na Kosovu podiglo optužnicu kojom tereti kosovskog predsednika.

Pre nego što je za pregovarački sto doveo Aleksandra Vučića i novog kosovskog premijera Avdulaha Hotija, specijalni izaslanik SAD Ričard Grenel je posredovao u sklapanju dva sporazuma između Beograda i Prištine.

Pisma o namerama potpisana su o uspostavljanju avio linije između dve zemlje, kao i obnovi železničkog saobraćaja i izgradnji autoputa.

Grenel je u junu 2020. izjavio da najpre mora doći do normalizacije ekonomskih odnosa, dok su politički odnosi tema za sledeću fazu pregovora.

Vučić i Hoti potpisali ekonomski sporazum

„Sjedinjene Američke Države su uverene da se dvadesetogodišnji sukob može rešiti samo ekonomskom normalizacijom”, rekao je Grenel za kosovski portal Ekspres.

Među otvorenim pitanjima je i funkcionisanje Zajednice srpskih opština na Kosovu.

I dalje su nerešeni svakodnevni problemi građana – snabdevanje strujom i plaćanje električne energije na severu Kosova, ali i problemi sa primenom Sporazuma o slobodnom kretanju.

Srbi sa Kosova koji imaju srpski pasoš izdat, na primer, u Zubinom potoku, ne mogu da putuju van granica Kosova.

Albanci sa Kosova, kada ulaze u Srbiju, moraju da pokažu ličnu kartu i sačekaju izradu posebnog dokumenta.

Problem postoji i sa automobilskim tablicama. Postoje dve vrste tablica na Kosovu, jedna su ‘KS’ tablice, koje su teritorijalno neutralne i sa njima mogu da putuju i Srbi i Albanci.

Druge tablice su ‘RKS’, a sa njima ne može da se uđe u Srbiju. Umesto toga se izdaju probne tablice, a ta procedura traje od 15 minuta do pola sata.

Poseban problem imaju građani sa Kosova koji pokušavaju da dobiju prebivalište u Srbiji, rekli su iz onlajn portala Kossev za BBC na srpskom.


Dvanaest godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 115 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.

BBC News na srpskom

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Ostavite komentar

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare