Oni učestvuju u pregovorima, ali evropske diplomate i zvaničnici ne veruju da je Vladimir Putin spreman da pregovara o okončanju rata u Ukrajini – čak ni dok Donald Tramp vrši pritisak da se postigne dogovor.
To je procena koju saveznici Ukrajine iznose i javno i u privatnim razgovorima, nakon ponovnog pokretanja mirovnih pregovora uz posredovanje SAD. Takav stav dele i pojedini predstavnici koji su izabrani da zastupaju Evropu za pregovaračkim stolom, piše Politico.
Evropski zvaničnici koji su prošle nedelje, na marginama trostranog sastanka SAD, Ukrajine i Rusije u Abu Dabiju, učestvovali u razgovorima, smatraju da čitav proces možda neće dovesti nikuda i da bi ponovo mogao da propadne. Novi datum naredne runde direktnih pregovora još nije određen.
Neki evropski posmatrači strahuju da bi, ukoliko pregovori propadnu, Tramp jednostavno mogao da postigne dogovor sa Putinom i okrene leđa Evropi i Ukrajini. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih Evropljani nastavljaju da učestvuju u pregovorima.
„Putin trenutno nije zainteresovan ni za prekid vatre ni za mir“, izjavio je Fredrik Veslau, viši saradnik za politička pitanja pri Evropskom savetu za spoljne odnose (ECFR).
„On smatra da može više da dobije nastavkom rata nego pristajanjem na prekid vatre. To je suštinski problem.“
Sumnje evropskih zvaničnika pokazuju da, uprkos intenzivnim naporima da se mirovni proces ponovo pokrene – i dugotrajnim unutrašnjim raspravama o tome ko će predstavljati Evropu – ishod pregovora i dalje verovatno neće zavisiti od njih.
Moskva ostaje pri čvrstom stavu
Rusija je poslednjih nedelja intenzivirala napade na civilnu infrastrukturu Ukrajine. Bombardovala je dva velika mosta u Kijevu, a istovremeno nastavila napade na energetsku i vodovodnu mrežu. Ukrajina je uzvratila napadima duboko na teritoriji Rusije, u kojima su oštećena naftna postrojenja, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo Vašingtona.
Pregovarački timovi Ukrajine i Rusije sastali su se prošle nedelje u Abu Dabiju sa dvojicom Trampovih glavnih izaslanika za mirovne pregovore – njegovim zetom Džaredom Kušnerom i investitorom u nekretnine Stivom Vitkofom. Dvodnevni razgovori bili su prvi takvi pregovori od februara.
Rezultat razgovora bilo je obećanje o razmeni zarobljenika između Ukrajine i Rusije, mada detalji tog dogovora još nisu konačno utvrđeni. Osim toga, nije postignut značajniji napredak.
Evropski zvaničnici koji su bili uključeni u razgovore u Abu Dabiju naveli su da ruska strana nije bila spremna na ustupke.
„Poslednji razgovori sa američkim izaslanicima jasno su pokazali: Vladimir Putin ne želi da pregovara“, napisao je francuski predsednik Emanuel Makron u objavi na društvenoj mreži X, 14. novembra
„Jasno je da se on kladi na to da će Ukrajinu baciti na kolena pojačavanjem napada na civile i pokušajima da zemlju tokom ove zime potopi u mrak.“
Zvaničnici Francuske, Nemačke, Velike Britanije i Italije, zajedno sa predstavnicima Evropskog saveta i Evropske komisije, otputovali su prošle nedelje u Persijski zaliv kako bi se konsultovali sa Vitkofom, Kušnerom i ukrajinskim timom. Međutim, nisu učestvovali u prostoriji u kojoj su se održavali direktni razgovori Rusije, Ukrajine i SAD.
Nisu bili za pregovaračkim stolom
Kušner i Vitkof su potom otputovali u Moskvu kako bi od Putina dobili „zeleno svetlo“ za uključivanje Evropljana u narednu rundu pregovora. To je posebno važno jer Rusija želi da se u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma razgovara i o preuređenju celokupne evropske bezbednosne arhitekture.
Dok su Amerikanci verovali da je ruski lider prihvatio njihov predlog, Kremlj je u međuvremenu doveo u pitanje takav zaključak. Sa svoje strane, ruski zvaničnici tvrde da Evropa sabotira mirovne napore nastavljajući da pruža podršku Ukrajini.
U međuvremenu, lideri EU dogovorili su se da će pet evropskih zemalja, zajedno sa timom iz sedišta Evropske unije u Briselu, predstavljati region ukoliko i kada budu pozvani da se priključe pregovorima.
Zvaničnici nekih od tih zemalja – Velike Britanije, Nemačke, Italije i Poljske – kao i predstavnici Evropskog saveta i Evropske komisije, izrazili su skepticizam prema namerama Moskve.
Zvaničnici Nemačke i Velike Britanije takođe su izrazili sumnju.
„Ukrajina je više puta pokazala da ozbiljno želi mir, dok je Rusija u više navrata odbacila i potpune i delimične prekide vatre, nastavljajući istovremeno napade na ukrajinske civile i energetsku infrastrukturu“, izjavio je u utorak portparol britanske vlade.
„Rusija bi mogla da okonča ovaj rat već danas.“
Jedan nemački diplomata, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi mogao otvoreno da iznese svoje mišljenje, rekao je da Putin učestvuje u pregovorima zato što mu je potreban dogovor sa Trampom.
„Rusi zapravo ne žele pregovore. Oni žele da pobede u ratu“, rekao je diplomata.
Evropska komisija poručila je da bi Putin mogao da dokaže ozbiljnost svojih namera tako što bi obustavio napade na Ukrajinu.
„Predsednik Putin je više puta izjavio da je spreman da pregovara o miru“, rekla je portparolka Evropske komisije Paula Pinjo.
„Sada je trenutak da to i pokaže. Jer, ako Rusija prestane da se bori, rat će se završiti već sutra.“
Uprkos skepticizmu, Velika Britanija, Nemačka i Francuska, zajedno sa predstavnicima ostalih evropskih učesnika u pregovorima i NATO-a, radiće na pripremi prvih zvaničnih direktnih razgovora Evrope i Rusije.
Jedan od razloga zbog kojih Evropljani nastavljaju da učestvuju u ovom procesu jeste zabrinutost zbog, kako su je opisala dvojica evropskih zvaničnika, „suludog“ ruskog zahteva da se poništi proširenje NATO-a i preoblikuju bezbednosne strukture evropskog kontinenta u skladu sa interesima Moskve.
NATO van igre
Tramp će se kasnije ove nedelje lično sastati sa Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, što dodatno pojačava zabrinutost zvaničnika EU da bi trojica lidera mogla da razgovaraju o budućem bezbednosnom poretku Evrope ili čak da donose odluke o njemu, bez prisustva Evropljana.
„Postoji i zabrinutost zbog toga šta američka strana zapravo želi“, rekao je jedan od evropskih zvaničnika.
„Naravno, potrebno nam je njihovo angažovanje, jer u suprotnom nećemo rešiti ovaj rat. Ali istovremeno moramo biti sigurni da će američko angažovanje izvršiti pritisak na Rusiju, a ne na Ukrajinu.“
Izaslanici američkog predsednika smatraju da je legitimno razgovarati o ruskim zabrinutostima u vezi sa budućnošću evropske bezbednosti u okviru mirovnog procesa za Ukrajinu.
Za sada su se zvaničnici EU saglasili da prihvate takav pristup, iako insistiraju na tome da okončanje rata mora biti prvi prioritet.
Postoji opasnost da ovo pitanje podeli evropske saveznike Ukrajine i izazove potencijalno štetno javno neslaganje oko pregovaračke strategije.
„Smatram da Evropa treba jasno da stavi do znanja da postoje brojna pitanja o kojima nije spremna da razgovara“, izjavio je za Politico norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide.
„Na primer, raspoređivanje snaga NATO-a na teritoriji država članica Alijanse nije pitanje o kojem treba razgovarati sa Rusijom.“
Drugi nordijski i baltički politički lideri podjednako su odlučni u stavu da se budućnost NATO-a – organizacije koja od svog osnivanja 1949. godine garantuje evropsku bezbednost – ne sme prepustiti Putinu.
Zbog toga je prostor za postizanje dogovora između Evrope i Rusije veoma ograničen, pa pojedini Evropljani pregovore posmatraju pre svega kao pokušaj ograničavanja štete, smatra Veslau iz Evropskog saveta za spoljne odnose.
„Evropljani, a isto važi i za Ukrajince, učestvuju u ovoj pregovaračkoj predstavi jer moraju da se pred Amerikancima predstave kao konstruktivni, kako ne bi otuđili Trampa ili izazvali njegovo nezadovoljstvo“, rekao je on.
„Cilj je da, ukoliko i kada ovi pregovori propadnu, Amerikanci za to okrive Rusiju, a ne Evropu ili Ukrajinu.“

Ostavite komentar