Četiri zemlje odbijaju da finansiraju Ukrajinu: Brisel traži novih 45 milijardi evra, Nemačka preti blokadom budžeta EU

Pixabay

Evropska komisija predložila je novi zajam od 45 milijardi evra za Ukrajinu kako bi sprečila finansijsku krizu u toj zemlji i omogućila nastavak njene odbrane od Rusije. Međutim, plan Brisela već je naišao na otpor četiri članice Evropske unije – Mađarske, Slovačke, Češke i Bugarske, koje ne žele da učestvuju u novom krugu finansiranja Kijeva. Njihovo protivljenje moglo bi da izazove ozbiljan sukob unutar EU, posebno nakon upozorenja nemačkog kancelara Fridriha Merca da je spreman da blokira budući sedmogodišnji budžet Unije ukoliko sve članice ne podrže pomoć Ukrajini.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je plan prema kojem bi Ukrajina tokom 2027. godine dobila dodatnih 45 milijardi evra, u trenutku kada se suočava sa sve većim finansijskim pritiscima zbog gotovo petogodišnjeg rata sa Rusijom.

Prema procenama ukrajinskih vlasti, zemlji će naredne godine nedostajati oko 70 milijardi evra za finansiranje vojnih i civilnih potreba. Evropska unija planira da obezbedi približno dve trećine tog iznosa, dok bi preostalih 25 milijardi trebalo da izdvoje međunarodni partneri Kijeva.

„Smatramo da je ovo najbolji način da Ukrajini obezbedimo snažnu poziciju za pregovaračkim stolom. Ukrajina će morati da vrati novac tek kada Rusija plati štetu koju je prouzrokovala“, poručila je fon der Lajen.

Ona je izrazila uverenje da će svih 27 članica EU podržati predlog, uprkos tome što su četiri države već najavile da ne nameravaju da učestvuju u finansiranju.

Četiri zemlje odbijaju učešće, Nemačka preti blokadom budžeta

Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska saopštile su da ne žele da budu deo novog finansijskog paketa za Ukrajinu, čime je otvoreno pitanje kako će Brisel obezbediti podršku za planirani zajam.

Posebno oštru reakciju izazvalo je upozorenje nemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je zapretio da će blokirati sedmogodišnji budžet Evropske unije ukoliko sve države članice ne pristanu da učestvuju u pomoći Kijevu, prenosi Gardijan.

Takva mogućnost dodatno komplikuje pregovore jer su četiri države koje odbijaju učešće neto korisnice evropskog budžeta, odnosno iz zajedničke kase dobijaju više novca nego što u nju uplaćuju.

Sa druge strane, Nemačka je najveći finansijer budžeta EU i najveći donator Ukrajine među članicama Unije.

Zbog toga spor oko ukrajinskog zajma preti da preraste u šire neslaganje o raspodeli evropskog novca i obavezama država članica.

Ipak, Evropska komisija pokušava da pronađe kompromis. Fon der Lajen je poručila da države koje ne žele da finansiraju ukrajinsku vojsku mogu da se opredele za podršku civilnim potrebama, poput održavanja škola, bolnica i drugih javnih službi.

Za šta će Ukrajina potrošiti 45 milijardi evra?

Prema predlogu Evropske komisije, novac bi bio podeljen na dva dela.

Čak 25 milijardi evra bilo bi namenjeno vojnim potrebama, uključujući nabavku oružja i jačanje odbrambenih kapaciteta, dok bi preostalih 20 milijardi služilo za finansiranje državnog budžeta i osnovnih javnih usluga.

Potrebe Ukrajine neprestano rastu zbog intenziviranja ruskih napada, razaranja energetske infrastrukture i sve većih troškova ratovanja.

Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus upozorio je da dronovi imaju sve značajniju ulogu u ratu.

Prema njegovim rečima, ukrajinske procene pokazuju da bi Rusija tokom ove godine mogla da upotrebi čak 10 miliona dronova, dok bi 2027. taj broj mogao da dostigne 20 miliona.

„Ukrajina, uz pomoć Evropske unije, mora da odgovori na taj izazov i odgovoriće“, rekao je Kubilijus.

EU je pre samo 11 meseci već odobrila zajam od 90 milijardi evra, namenjen pokrivanju velikog dela ukrajinskih vojnih i civilnih potreba tokom 2026. i 2027. godine. Međutim, zbog nastavka rata i rastućih troškova, Brisel sada predlaže dodatnu finansijsku podršku.

Ko će na kraju platiti ukrajinski dug?

Jedno od ključnih pitanja jeste način na koji će novi zajam biti otplaćen.

Prema predlogu Evropske komisije, EU bi novac pozajmila na međunarodnim finansijskim tržištima, a garanciju za zajam pružio bi evropski budžet.

Ukrajina bi glavnicu vraćala tek nakon što Rusija isplati ratnu odštetu za razaranja nastala tokom invazije.

Brisel takođe želi da podstakne zemlje koje nisu članice EU, među kojima su Velika Britanija, Norveška i Kanada, da obezbede dodatnih 25 milijardi evra.

Kako bi im olakšala takvo finansiranje, Evropska komisija predložila je mehanizme koji bi omogućili da se budući prihodi od zamrznute ruske imovine koriste za otplatu određenih novih zajmova.

Sličan model već se koristi za otplatu zajma od 45 milijardi evra koji su članice Grupe sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja (G7) odobrile Ukrajini 2024. godine.

Zelenski traži jedinstvo Evrope

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozdravio je predlog Evropske komisije i pozvao države članice da ga što pre usvoje.

„Snažna podrška Ukrajini najbolji je signal Rusiji da ovaj rat mora da se završi“, poručio je Zelenski na društvenoj mreži Iks.

Kijev računa na nastavak evropske pomoći kako bi izbegao finansijsku krizu i održao odbrambene kapacitete u trenutku kada ruski napadi ne prestaju.

Međutim, protivljenje četiri članice pokazuje da finansiranje Ukrajine ostaje jedno od najosetljivijih pitanja unutar Evropske unije.

Dok Brisel pokušava da obezbedi novac za nastavak ukrajinske odbrane, sve izraženije razlike među državama članicama otvaraju i pitanje koliko dugo EU može da održava jedinstven stav o finansijskoj podršci Kijevu.

Predlog Evropske komisije tek treba da prođe proceduru usvajanja, a predstojeći pregovori pokazaće da li će biti postignut kompromis ili će spor oko pomoći Ukrajini prerasti u novu budžetsku krizu Unije.

Budite prvi koji će komentarisati

Ostavite komentar

Your email address will not be published.


*