Takozvana „Koalicija voljnih“ pruža podršku Ukrajini iz Berlina. U međuvremenu, sve oči su uprte u sastanak SAD, Rusije i Kine u Šenženu. Odatle je predsednik Putin uputio poziv Evropljanima da dođu u Moskvu.
Teškoća postizanja mira u Ukrajini postala je vizuelno očigledna kasno sinoć u Berlinu: šest šefova država i pregovarača pojavilo se pred novinarima ispred kabineta kancelara kako bi saopštili rezultate sastanka „Koalicije voljnih“.
Među prisutnima su bili nemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsednik Emanuel Makron i britanski premijer Endi Barnam – kao i čovek koji je, zapravo, bio centralna figura: ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. U Berlinu su se, pomalo neočekivano, pojavila i dva američka pregovarača, Džared Kušner i Stiven Vitkof.
Tokom konferencije za novinare, Merc je izjavio: „Želimo mir za Ukrajinu koji je istovremeno pravedan i trajan. Težimo većoj, a ne manjoj bezbednosti za Evropu i svet.“ Dodao je da će nacije „Koalicije voljnih“ nastaviti da pružaju podršku Ukrajini sve dok to bude potrebno.
Sve oči uprte u daleki Šenžen
Nemačka, Francuska i Velika Britanija predstavljaju pokretačku snagu „Koalicije voljnih“ – saveza koji čini tridesetak država, od kojih su mnoge iz Evrope, a neke i iz udaljenijih krajeva. Ono što ih ujedinjuje jeste zajednička posvećenost nastavku pružanja finansijske i vojne podrške Ukrajini, uz spremnost da rasporede trupe kako bi pomogle u obezbeđivanju potencijalnog prekida vatre. Štaviše, nameravaju da učestvuju u pružanju bezbednosnih garancija za Ukrajinu, u kom god obliku one na kraju budu definisane. Nekoliko država-članica koalicije trenutno potvrđuje tu posvećenost kroz zajedničku vojnu vežbu u Poljskoj.
Ranije tokom dana, izvori iz nemačke vlade naveli su da grupa prvenstveno želi da ponovo potvrdi svoju otvorenost za mirovne pregovore s Rusijom. Ipak, u Berlinu je naglašeno da svaki pregovori o teritorijalnim pitanjima moraju biti zasnovani na trenutnoj „liniji dodira“ – odnosno, postojećoj liniji fronta u ratu koji je u toku. Ukoliko budući razgovori dovedu do konkretnih rezultata, moglo bi se razgovarati o ukidanju pojedinih sankcija protiv Rusije – ali tek tada.
Putin je, čini se, otvoren za razgovore sa Evropljanima
Trideset šest nacija okupilo se u Berlinu, ali ključne ličnosti nalazile su se u kineskoj metropoli Šenženu, udaljenoj gotovo 9.000 kilometara. Tamo – rano ujutru po berlinskom vremenu, zbog vremenske razlike – američki predsednik Donald Tramp, ruski lider Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping razgovarali su, između ostalog, i o sukobu u dalekoj Evropi.
Svaki izveštaj sa tog sastanka pažljivo je praćen u Berlinu. Nakon trilaterlanog sastanka, Vladimir Putin je predložio da Evropljani uskoro posete Moskvu „kako bi ispitali situaciju“. „Američka strana nas poziva da pristanemo na uključivanje Evropljana“, izjavio je Putin. Istovremeno, ponovo je optužio Evropljane da nemaju želju za mirom i da naoružavaju Ukrajinu.
Tramp zove svog zeta
Na kraju samita u Berlinu, Merc je primetio: „’Format Jalte’ neće doneti mir.“ Godine 1945, pred kraj rata, budući pobednici u Drugom svetskom ratu sastali su se na Jalti, na Krimu, kako bi pregovarali o budućnosti Evrope – pri čemu je Velika Britanija nastupala kao jedini glas evropskog kontinenta. Time se sugeriše da Merc smatra da postoji paralela između sastanaka poput ovog u Kini i konferencije na Jalti.
Ovaj komentar kancelara bio je upućen i dvojici glavnih američkih pregovarača koji su stajali pored Merca. Džared Kušner prethodno je razgovarao telefonom sa svojim tastom, Donaldom Trampom, i podelio detalje tog razgovora sa ostalim učesnicima konferencije u Berlinu. Govoreći o Trampu, Kušner je izjavio: „On nema nameru da bilo šta nameće jednostrano. Želi da ovome pristupi zajedno sa Evropom i Ukrajinom.“ Neki posmatrači izvestili su o Trampovom žestokom verbalnom napadu – navodno se žalio prvenstveno na milijarde vojne pomoći koju su Evropljani pružili Ukrajini – mada drugi učesnici nisu potvrdili tu verziju događaja.
Više pitanja nego odgovora
U Berlinu je vrlo rano postalo jasno da ovo neće biti običan dan. Svi prilazi zgradi u kojoj se nalazi kabinet nemačkog kancelara bili su blokirani, a na nekoliko lokacija policajci su zavarili poklopce šahtova. To nije bilo nimalo iznenađujuće: 26 od 36 nacija iz „Koalicije voljnih“ poslalo je svoje predsednike ili šefove vlada u glavni grad Nemačke. Bezbednost je bila na izuzetno visokom nivou.
U teškoj borbi oko budućnosti Ukrajine – zemlje koja je već više od četiri i po godine izložena napadima Rusije – nedavno je, prema mišljenju pojedinih posmatrača, došlo do određenih pomaka. Međunarodni razgovori u kojima su učestvovali Ukrajina, Rusija i američki pregovarači – poput onih održanih u Abu Dabiju – podstakli su nade u napredak. Nakon toga, SAD su nagovestile da će i Evropa imati udela u odlučivanju o budućnosti sukoba – što je dugo bilo neizvesno. Ali u kom obliku? I o čemu će se tačno razgovarati? Činjenica ostaje: ruski napadi na Ukrajinu nastavljaju se nesmanjenim intenzitetom, pri čemu su na meti i civilni objekti.
Majster: „Nema stvarnog pomaka od strane Rusije“
Iz tog razloga, Štefan Majster – stručnjak za istočnu Evropu pri Nemačkom savetu za spoljne odnose (DGAP) – bio je veoma skeptičan u pogledu izgleda za uspeh sastanaka poput onih održanih u Berlinu i Kini. U intervjuu za DW, ocenio je: „Smatram da je sve to samo prazna priča. S ruske strane nema apsolutno nikakvog pomaka. Oni se i dalje drže svojih maksimalističkih zahteva. Rusima je čak pošlo za rukom da izdejstvuju da se o evropskom bezbednosnom poretku raspravlja bez prethodnog uspostavljanja prekida vatre.“
Ono što takođe predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost mnogih Evropljana, jeste to da je Donald Tramp odlučan da postigne sporazum. Da li je, zarad tog cilja, spreman da žrtvuje ključne elemente postojeće bezbednosne arhitekture? Šta će se dogoditi ako Tramp pristane na ruske zahteve – poput ustupanja velikih delova istočne Ukrajine Rusiji – iako neke od tih teritorija Rusi još uvek nisu zauzeli?
Vadeful: „Pripreme za zimu“
Čini se da Johan Vadeful (CDU) deli to mišljenje. U razgovoru za DW, uoči samita o Ukrajini u Berlinu, nemački ministar spoljnih poslova je rekao: „Takođe se pripremamo za mogućnost da pregovori ne budu uspešni i da će Ukrajini tokom predstojeće zime i dalje biti potrebna podrška – u vidu grejanja, električne energije, osnovnih životnih namirnica, pa čak i vode. Takođe moramo da obezbedimo da nastavimo da pružamo podršku Ukrajini i na vojnom planu.“
Svi učesnici konferencije u Berlinu dobili su od svojih nemačkih domaćina mali komad Berlinskog zida – uspomenu na zid koji je delio grad od 1961. do 1989. godine. On služi kao simbol da ono što je dugo vremena izgledalo nemoguće, zapravo može postati moguće. Na primer mir u Ukrajini.

Ostavite komentar