Potpredsednik Hrvatske: „Dok ne smognu snage da se suoče sa ulogom Srbije u agresiji na Hrvatsku zatvaranje poglavlja 23 je isključeno“

Potpredsednik Hrvatske vlade i ministar branilaca Tomo Medved izjavio je jutros da je rešavanje pitanja nestalih iz rata u Hrvatskoj jedan od uslova na evropskom putu Srbije, uz priznavanje postojanja koncentracionih logora i obeštećenja bivših logoraša.

„Dok ne smognu snage da se suoče s ulogom Srbije u agresiji na Republiku Hrvatsku, sa zločinima koje su ovde činili, zatvaranje poglavlja 23 jednostavno je isključeno“, rekao je Medved za Hrvatsku radio-televiziju (HRT).

On je ponovio da Hrvatska od Srbije godinama traži otvaranje arhiva i dostavljanje informacija o premeštanju posmrtnih ostataka žrtava nakon pada Vukovara, ali da i dalje nema konkretnih odgovara.

Hrvatska i dalje traga za 1.725 osoba nestalih u ratu, među kojima je 389 hrvatskih branitelja, rekao je Medved i istakao da rešavanje njihove sudbine ostaje prioritet.

„Nema te prepreke koju nismo u stanju prevladati da bismo pronašli nestale osobe iz Domovinskog rata“, naglasio je ministar, preneo je HRT.

On je rekao da je reč „o otvorenoj rani“ koja posebno pogađa porodice koje ni posle 35 godina ne znaju gde su posmrtni ostaci njihovih najmilijih.

„Najveći broj nestalih je iz Hrvatskog Podunavlja, dakle iz Vukovarsko-srijemske županije njih 446, samo iz grada Vukovara njih 320, iz Osječko-baranjske županije 93, dakle sveukupno 539 nestalih osoba iz Hrvatskog Podunavlja, dok je, recimo, iz Banovine 463. To su područja koja posebno karakteriše broj nerešenih sudbina iz Domovinskog rata“, rekao je hrvatski ministar.

On je dodao da i dalje postoji „zavet ćutanja“ kod ljudi koji imaju konkretne informacije o nestalima i ponovo pozvao sve koji imaju informacije da ih s ; „punim poverenjem“ dostave nadležnim hrvatskim institucijama.

U Hrvatskoj se danas, 18. novembra, obeležava godišnjica stradanja Vukovara 1991. na dan kada je grad pao posle tromesečne opsade tadašnje JNA i srpskih paravojnih formacija, tokom koje je gotovo sravnjen sa zemljom.

Po podacima vukovarske bolnice, tokom tromesečne opsade poginule su 1.624 osobe, oko 5.000 ljudi je odvedeno u logore u Srbiji, a iz grada je proterano 22.000 Hrvata i drugih nesrba. Više od 300 osoba se i dalje vode kao nestale.

Istovremeno se obeležava i pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji, na zadarskom području, koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih formacija.

Na pitanje novinara koliko će dolazak nove vlasti u Srbiji olakšati potragu za nestalima, Medved je odgovorio da je niz htrvatskih zhteva ostao bez odgovara bez obzira na to što u Srbiji postoji telo zaduženo za koordinaciju.

Medved je ukazao da Hrvatska ima dokumente „iz kojih je vidljivo, imenom i prezimenom, ko je od sloma odbrane Vukovara do februara 1992. u Vukovaru i okolini provodio asanaciju“, odnosno premeštanje posmrtnih ostataka.

On je dodao da Hrvatska traži od Srbije da pozove te osobe i otvori arhive, te da dostavi informacije o tome gde su premeštani posmrtni ostaci.

„Nakon što su ubili ljude, (oni su ih) premeštali i pokušali prikriti“, objasnio je ministar.

Prema njegovim rečima, osobe koje su vodile taj proces žive u Srbiji.

„Možda neko od počinitelja, konkretnih izvršitelja živi u Vukovaru, ali ovde primarno govorim o ljudima koji su nosili organizaciju, bilo u redovima tzv. JNA kao zapovednici, bilo kao stručno osoblje iz drugih ustanova u Srbiji“, rekao je Medved za HRT.

On je istakao da je jedna od najzahtevnijih lokacija bilo vukovarsko odlagalište otpada Petrovačka dola gde je 2024. pronađena masovna grobnica. Na toj lokaciji pronađeni su posmrtni ostaci 38 osoba, a istraživanje se nastavlja, dodao je Medved.

Utvrđeno je da je reč o žrtvama čiji su posmrtni ostaci s primarne lokacije preseljeni na Petrovačku dolu u prvoj polovini 1992.

Budite prvi koji će komentarisati

Ostavite komentar

Your email address will not be published.


*