Rusija je opremila svoje balističke rakete Iskander naprednim optičkim i radarskim sistemima za navođenje, koji im omogućavaju da menjaju putanju leta tokom završne faze i pogode ciljeve sa odstupanjem od svega nekoliko metara.
Ovu unapređenu municiju koristi za napade na mostove u Kijevu, u pokušaju da preseče Ukrajinu duž reke Dnjepar.
Prema pisanju britanskog Telegrafa, preneo je Kijev post, nove glave za navođenje skeniraju teren pomoću radara nekoliko sekundi pre detonacije bojeve glave. To omogućava raketama da koriguju putanju poniranja, zaobiđu ometanje ukrajinskih sistema za elektronsko ratovanje (EW) i postignu izuzetnu preciznost pri gađanju uskih i osetljivih infrastrukturnih objekata.
Savetnik ukrajinskog predsednika Serhij Beskrestnov potvrdio je da su ruske snage koristile unapređene sisteme za navođenje tokom nedavnih napada na mostove u Kijevu. Napadi su poremetili saobraćaj između leve i desne obale ukrajinske prestonice i deo su šire kampanje Kremlja čiji je cilj da zemlju podeli na dva dela.
Tokom proteklih nedelja ruske snage su najpre koristile udarne dronove na mlazni pogon za napade na osam glavnih kijevskih mostova, da bi potom intenzivirale napade salvama balističkih raketa na velike mostovske konstrukcije.
Među tim napadima izdvajaju se četiri rakete Iskander koje su tokom samo jedne noći, prošlog vikenda, pogodile Severni most u Kijevu.
Vojni analitičari ističu da navođenje u završnoj fazi leta predstavlja značajnu tehnološku promenu za ruske balističke rakete kratkog dometa, koje su se istorijski suočavale sa ograničenom preciznošću tokom završnog poniranja ka cilju.
Mauro Gili, profesor vojne strategije i tehnologije na Hertijevoj školi u Berlinu, objasnio je da standardne balističke rakete prate paraboličnu putanju, pri čemu se njihovo završno spuštanje oslanja isključivo na gravitaciju, što ostavlja veći prostor za grešku.
„Kod balističkih raketa postoji određeni stepen odstupanja jer one imaju paraboličnu putanju. To znači da putanju leta kontroliše računar ugrađen u raketu, koji je usmerava do određene visine i tada pozicionira raketu. Međutim, poslednja faza leta obično se odvija isključivo pod dejstvom gravitacije. Sada se to promenilo“, rekao je Gili.
Ipak, profesor je naglasio da uprkos povećanoj preciznosti, unapređene rakete nisu uspele da sruše kijevske mostove, koji su projektovani i izgrađeni tako da mogu da izdrže velika opterećenja. Prema njegovoj oceni, verovatnoća da Moskva potpuno uništi te mostove i dalje je mala.

Leave a Reply