Posle parlamentarnih izbora i promene vlasti u Srbiji, gotovo sve opštine i gradovi i dalje su u rukama Srpske napredne stranke (SNS), među njima i Beograd.
O sudbini Aleksandra Šapića, višegodišnjeg gradonačelnika Beograda, na čiji način vođenja glavnog grada Srbije primedbe godinama iznose opozicija, neke nevladine organizacije i pojedini stručnjaci, Skupština grada će raspravljati 23. novembra.
Biće ovo prva sednica gradske beogradske skupštine posle parlamentarnih izbora na kojima je pobedila Studentska lista i okončala vladavinu Aleksandra Vučića i naprednjaka dugu 14 godina.
Malo je, međutim, verovatno da će većina prihvatiti zahtev opozicije da Šapić, nekadašnji proslavljeni vaterpolista, bude razrešen.
Od ukupno 110 odbornika Skupštine grada, većinu imaju njegova SNS u koaliciji sa Socijalističkom partijom Srbije (SPS) i još nekim odbornicima, a za sada nije bilo naznaka da bi mogli da okrenu leđa visokom funkcioneru naprednjaka i pomognu opoziciji da ‘namakne’ potrebnih 51 glas za smenu.
„Nisam podneo ostavku i ne planiram“, rekao je Šapić nedeljniku Vreme 28. oktobra tri dana posle izbora u Srbiji, reagujući na niz glasina.
Povod za skupštinsku raspravu o Šapiću je njegov napad na odbornicu opozicionog pokreta Kreni-Promeni Tatjanu Mićić i nanošenje povreda, što je on negirao.
„Tražimo neopozivu ostavku Šapića, sve ostalo je mrcvarenje“, rekla je Marina Pavlić iz Kreni-Promeni na jednoj od ranijih sednica gradske skupštine.
Uoči sednice Skupštine Beograda, Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je sudu optužni predlog protiv Šapića zbog postojanja opravdane sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda.
Stavlja mu se na teret da je 28. septembra ove godine uhvatio Mićić za desnu ruku i udario je pesnicom u lice, piše u saopštenju tužilaštva.
Slomljena joj je nosna kost i deo gornje vilice, a povređeni su joj vrata i desna ruka, dodaje se u saopštenju od 20. novembra.
Tužilaštvo je predložilo da sud proglasi Šapića krivim i osudi ga na kaznu zatvora od najmanje tri godine.
Traže od suda i da izrekne Šapiću meru zabrane približavanja i komunikacije sa Mićić.
Sednica o Šapiću je već bila zakazana 10-ak dana pre parlamentarnih izbora, ali tada nije bilo kvoruma, pa je odložena za 23. novembar.
Odbornica Tatjana Mićić optužila je Šapića krajem septembra da ju je udario dok je sa suprugom šetala psa u naselju Bežanijska kosa i da joj je naneo teške telesne povrede, a gradonačelnik je ceo slučaj nazvao „nameštaljkom“.
Nije ovo prvi zahtev da Šapić, koji je gradonačelnik od 2022, bude smenjen.
U septembru 2025, Državna revizorska institucija (DRI) zatražila je od Skupštine Beograda da razreši Šapića dužnosti gradonačelnika pošto su, kako su tada rekli, utvrdili niz nepravilnosti u poslovanju Grada za 2022.
Nedelju dana kasnije, Šapić je rekao da je njegova ostavka zatražena zbog problema koji „već 25 godina postoje u gradskoj upravi„.
Po kriterijumima DRI-ja, „bivši gradonačelnici Dragan Đilas, Siniša Mali i Zoran Radojičić bi trebalo da budu utamničeni, jer su „jedan četiri, jedan pet i jedan šest godina bili na čelu grada kad je sve ovo isto funkcionisalo, a ja samo pet meseci“, rekao je Šapić septembra 2025.
Na primedbe kritičara da su neki gradski projekti preskupi i sporni, a drugi nepotrebni, Šapić odgovara da se „Beograd nikada nije tako razvijao“ kao poslednjih godina i da su „ugled i finansijsko stanje glavnog grada Srbije daleko od onoga što se predstavlja u javnosti.
„Razne strukture i interesne grupe u društvu… radile su na urušavanju ugleda glavnog grada, ali u tome nisu uspele“, rekao je Šapić, bez iznošenja dokaza.

Ostavite komentar