Francuski vojnici se, bez znanja parlamenta, već mesecima nalaze u Ukrajini, gde obučavaju ukrajinske snage i održavaju vojnu opremu, javljaju mediji u Francuskoj. ”Operacija volia”, ili sloboda, traje najmanje od prošlog leta. Pariski Mond piše da je slanje ovakvih jedinica u Ukrajinu ”prilično uobičajena praksa članica NATO”. Rusija je još ranije upozorila da će takve snage biti legitimna meta napada.
General i nepoznat vojnika, snage su koje je Francuska tajno prebacila u Ukrajinu, kako bi obučavali tamošnje vojnike i održavali opremu francuskog porekla, poput borbenih aviona ”miraž 20002, samohodne haubice ”sezar” i projektile, javili su Radio frans internasional i dnevnik Mond.
Tajna francuska misija upućena je u Ukrajinu prošlog leta bez znanja parlamenta u Parizu, ali broj vojnika koji pomažu snagama vlade u Kijevu još uvek nije poznat.
Mond piše da su vojnici iz Francuske redovno raspoređivani u Ukrajini još od samog početka rata u februaru 2022. godine, ali da je njihov broj u poslednje vreme prilično povećan.
Rusija: Gađaćemo vas
Rusija je, u nekoliko navrata, upozoravala članice NATO da će njihovi vojnici, ukoliko se nađu na ukrajinskoj strani fronta, biti smatrani za legitimne mete.
”Smatramo da je bilo kakvo strano vojno prisustvo u Ukrajini neprihvatljivo i Evropljani to znaju. I šta čujemo sa te strane? Čim potpišemo mirovni sporazum, odmah će rasporediti trupe u Ukrajini. Šta to znači? Oni će biti legitimne mete i rat će odmah biti nastaljen”, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin, posle nedavnog susreta sa američkim izaslanicima Džaredom Kušnerom i Stivom Vitkofom u Kremlju.
Osim Francuza, na ukrajinskom ratištu stalno su prisutni instruktori iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i još nekoliko zapadnih zemalja.
Najmanje dva britanska vojnika poginula su u januaru 2023. godine kada je njihovo vozilo u Soledaru pogodila artiljerijska granata. Britanski mediji pisali su, kasnije, da su od tada stradala još tri vojnika iz Britanije, od kojih jedan u ne sasvim razjašnjenoj saobraćajnoj nesreći.
U Ukrajini od januara 2023. godine
Francuska je prve vojnike poslala u Ukrajinu još u februaru 2023. godine, ali je u razmeni optužbi sa Moskvom, tvrdila da se ne radi u raspoređivanju snaga, već ”jačanju koordinacije sa odeljenjem koje u Kijevu vodi vojni ataše, general”.
Do 2025. godine francuski angažman u ratu u Ukrajini išao je preko Glavne spoljnoobaveštajne službe (Direction générale de la sécurité extérieure, DGSE) i Nikolasa le Nena.
Od tada, koordinaciju nad ovom operacijom preuzeo je neimenovani general, čija se kancelarija nalazi u francuskoj ambasadi u Kijevu.
Logističku podrška ovoj misiji nalazi se u Poljskoj, gde su 2023. godine uspostavljeni vojna baza i centar za obuku kroz koji je prošlo oko 25.000 ukrajinskih vojnika.
Francusko učešće u ukrajinskom ratu sve je žešća politička tema u Francuskoj, koja će u aprilu birati novog predsednika. Emanuel Makron je od početka rata snažno podržavao Ukrajinu, ali je Marina le Pen, koja trenutno ima prednost u odnosu na sve protivkandidate, najavila da će, ukoliko bude izabrana, u roku od šest meseci prekinuti svaku pomoć Kijevu.
Izbori u Francuskoj i Jalta u Kini
Lepenova je navela da će Francuska obustaviti finansijsku pomoć Ukrajini, navodeći kao razlog stanje javnih finansija, javlja dnevnik Parizijen.
Makron je bio glavni pokretač obimnog paketa pomoći Ukrajini, čija se vrednos procenjuje na oko 6,5 milijardi dolara. U sklopu tog programa, snage u Kijevu dobile su pet ”miraža 2000”, od kojih se jedan srušio u julu prošle godine.
Osim toga, u Ukrajinu su stigle samohodne haubice ”sezar”, te masa projektila, oklopnih vozila i druge vojne opreme.
Ukrajina je, takođe, ugovorila kupovinu 16 borbenih aviona ”rafal” koji bi mogli biti isporučeni početkom 2029. godine. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo voljno je da kupi još na desetine ovih letelica.
Obuka francuskih pilota za ove letelice počela je početkom meseca, a specijalizovane publikacije tvrde da će trajati oko 15 meseci, koliko je navodno bilo potrebno hrvatskim letačima da sa sovjetskih migova pređu na ”rafale”.
Predsednici SAD, Rusije i Kine, Donald Tramp, Vladimir Putin i Si Điping će se u četvrtak sastati u Šendženu na skupu unapred nazvanom ”Jalta 21. veka”, na kojem će se, prema najavama, raspravljati u smanjivanju nuklearnih arsenala i okončanju rata u Iranu.
Na Konferenciji na Jalti, čiji eho navodno odjekuje u Šendženu, Frenklin Delano Ruzvelt, Josif Visarionovič Staljin i Vinston Čerčil su dogovorili raspodelu sfera uticaja u svetu nakon Drugog svetskog rata.

Leave a Reply