Dok Rusija pojačava napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu pred zimu, Nemačka i Norveška finansiraće novi paket američkih sistema Patriot i raketa-presretača za Ukrajinu. To je jedna od najvažnijih najava sa 37. sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Briselu, na kojem su saveznici Kijeva predstavili novu vojnu pomoć, vrednu više milijardi evra i dolara, sa posebnim fokusom na protivvazdušnu odbranu, dronove i municiju.
Nemačka izdvaja 300 miliona dolara za američko naoružanje, fokus na raketama Patriot
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus najavio je da će Berlin izdvojiti dodatnih 300 miliona dolara za nabavku američkog naoružanja za Ukrajinu kroz inicijativu PURL (Prioritised Ukraine Requirements List). Glavni deo paketa odnosiće se na protivvazdušnu odbranu, posebno na vođene rakete PAC-2 i PAC-3 za sisteme Patriot.
Prema navodima Euronews-a, Nemačka i Norveška finansiraće novi paket američkih sistema Patriot za Ukrajinu, u trenutku kada se Kijev suočava sa ozbiljnim nedostatkom sredstava za odbranu od ruskih balističkih raketa.
Pistorijus je u Briselu upozorio da Rusija intenzivira vazdušne napade jer ne ostvaruje očekivani napredak na bojnom polju. Istakao je da saveznici zbog toga moraju da nastave da pružaju brzu i efikasnu podršku ukrajinskoj protivvazdušnoj odbrani.
Kako prenosi Associated Press, novi nemački paket obuhvataće i sisteme IRIS-T, rakete za te sisteme, dodatne radare za praćenje vazdušne situacije, municiju za borbene avione F-16 i dronove.
Berlin priprema i integraciju raketa IRIS-T u norveške sisteme protivvazdušne odbrane NASAMS koje koristi Ukrajina.
Pistorijus je posebno upozorio na ruske napade na civilnu i energetsku infrastrukturu, ocenjujući da je jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane od ključnog značaja uoči zime.
Ukrajina suočena sa nedostatkom sistema Patriot
Ukrajina već duže vreme traži od zapadnih saveznika dodatne sisteme Patriot, koji imaju ključnu ulogu u presretanju ruskih balističkih raketa. Kijev se suočava sa ozbiljnim nedostatkom ovih sistema, dok su američke zalihe dodatno opterećene zbog rata sa Iranom.
Sjedinjene Američke Države, pod administracijom Donalda Trampa, prestale su da direktno isporučuju oružje Ukrajini, ali su omogućile saveznicima da kupuju američko naoružanje za potrebe Kijeva. Prema podacima NATO-a koje navodi Euronews, partnerske zemlje su do sada za tu namenu potrošile više od 10 milijardi dolara.
Pomoć stiže u trenutku kada Rusija pojačava napade na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu, a Kijev upozorava da Moskva pokušava da zemlju tokom zime ostavi bez grejanja i električne energije.
Milijarde za Ukrajinu: Šta su najavili evropski saveznici?
Na 37. sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, održanom 17. novembra u Briselu u formatu Ramštajn, partnerske zemlje predstavile su niz novih paketa vojne pomoći. Prema podacima Ministarstva odbrane Ukrajine, najveći deo podrške usmeren je na protivvazdušnu odbranu, dronove, avijaciju i municiju.
Među najznačajnijim najavama izdvajaju se:
- Danska je potvrdila 200 miliona evra za ključna sredstva protivvazdušne odbrane i novi paket od 645 miliona evra za nabavku udarnih dronova, municije za F-16 i ukrajinskih dronova-presretača.
- Velika Britanija izdvojiće 240 miliona funti za protivvazdušnu odbranu, uključujući rakete-presretače i radare.
- Holandija je najavila zimski paket pomoći od 500 miliona evra, uz dodatnu podršku inicijativama PURL i Drone Line.
- Nemačka je potvrdila ranije najavljeni paket od milijardu evra, koji uključuje sisteme IRIS-T, radare, dronove-presretače i municiju za F-16. Najavljen je i dodatni doprinos od 300 miliona dolara za PURL.
- Norveška je najavila paket od oko 800 miliona dolara, uključujući 150 miliona za protivvazdušnu odbranu, 300 miliona za PURL i 300 miliona za nabavku ukrajinskih dronova.
- Kanada će izdvojiti do 45 miliona kanadskih dolara za nabavku raketa AIM-7, R-73 i R-27 kroz „Češku inicijativu“. Ukupan kanadski doprinos toj inicijativi u 2026. godini dostiže 120 miliona kanadskih dolara.
- Belgija planira isporuku 10 borbenih aviona F-16 do kraja 2026. godine. Ukupna pomoć ove zemlje tokom godine iznosi 1,1 milijardu evra, a za 2027. planira dodatnu milijardu evra za vojne potrebe Ukrajine.
- Francuska je najavila isporuku radara Thales GF300, dva aviona Mirage 2000-5F i avionskih bombi AASM Hammer.
- Španija je predstavila dodatni paket vredan više od 400 miliona evra, koji će obuhvatiti dronove, artiljerijsku municiju i rakete za sisteme IRIS-T.
- Finska je potvrdila dva paketa pomoći ukupne vrednosti 291 milion evra, uz dodatnih 40 miliona evra za PURL.
- Švedska je najavila 71 milion dolara pomoći, dok će Litvanija za 2027. izdvojiti 250 miliona evra vojne pomoći.
- Estonija se obavezala da će za podršku Ukrajini tokom 2027. izdvajati najmanje 0,25 odsto BDP-a.
- Luksemburg će do kraja godine uplatiti 25 miliona evra za PURL, dok je Portugal najavio 50 miliona evra za ovu inicijativu, uz dodatna izdvajanja za NATO fondove podrške Ukrajini.
- Pored toga, Nemačka i Danska će sredstva dobijena kroz refundaciju iz Evropskog instrumenta za mir usmeriti u dalju vojnu pomoć Ukrajini.
PURL i „Češka inicijativa“ – kako funkcionišu?
Jedan od najvažnijih mehanizama nove vojne pomoći je inicijativa PURL, odnosno Prioritised Ukraine Requirements List. Kroz ovaj program partnerske zemlje finansiraju nabavku prioritetnog američkog naoružanja i vojne opreme za Ukrajinu.
Drugi važan mehanizam je „Češka inicijativa“, koja omogućava nabavku artiljerijske municije na međunarodnom tržištu za potrebe ukrajinskih oružanih snaga.
Najave sa sastanka u Briselu pokazuju da saveznici, osim hitne nabavke sistema protivvazdušne odbrane i municije, sve više ulažu i u ukrajinsku proizvodnju dronova i zajedničke projekte odbrambene industrije.
Ministar odbrane Ukrajine Jevgenij Hmara ocenio je da svaka odluka doneta na sastanku ima konkretan značaj za odbranu i otpornost zemlje.

Ostavite komentar