IFIMES: Da li je pravosuđe u BiH samo interesna skupina?

IFIMES: Da li je pravosuđe u BiH samo interesna skupina?
Ilustracija, Foto: Pixabay, Printscreen

IFIMES: Da li je pravosuđe u BiH samo interesna skupina?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom stanja u pravosuđu i aktualne političke situacije u Bosni i Hercegovini pripremio opširnu analizu. Iz analize „BiH 2021:Da li je pravosuđe u BiH samo interesna skupina?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Bosna i Hercegovina 2021: Da li je pravosuđe u BiH samo interesna skupina?

Bosni i Hercegovini su 15.novembra 2020.godine održani lokalni izbori. Lokalni izbori za grad Mostar održani su 20.decembra 2020. Centralna izborna komisija (CIK) zbog izbornih nepravilnosti poništila je rezultate lokalnih izbora za grad Doboj i opštinu Srebrenica, ponovljeni izbori biće održani 21.februara 2021.

Međunarodni institut IFIMES nedavno je objavio nekoliko analiza o Bosni i Hercegovini: „Balkan 2020: (T)ko ugrožava Balkan?“, link: https://www.ifimes.org/ba/9954 (28.12.2020), „Bosna i Hercegovina – Hrvatska 2020: Odnosi u sjenci nedavne prošlosti“, link:https://www.ifimes.org/ba/9943 (14.12.2020),  „Bosna i Hercegovina 2020: Posrnulo pravosuđe „rak rana“ bh. društva“, link: https://www.ifimes.org/ba/9934 (26.11.2020),  „Lokalni izbori u BiH 2020: Uvod u tektonske promjene na političkoj sceni“, link: https://www.ifimes.org/ba/9923  (09.11.2020).

Da li je pravosuđe samo interesna skupina?

U analizi uvažavajući brojne konstatacije, zaključke i pitanja pravosuđa, koja se odnose na pravosudnu profesionalnu zajednicu, neizbježno se postavlja pitanje, da li je ili nije pravosuđe samo interesna skupina ili je stub vlasti zainteresiran za uspostavu vladavine prava?

Nakon izvještaja[2] britanske sutkinje Joanne Korner sa naslovom „Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u Bosni i Hercegovini“, izvještaja[3] sa naslovom „Procesuiranje ratnih zločina na državnom nivou u Bosni i Hercegovini“, izvještaja[4] suca Branka Perića sa naslovom „Pravosuđe u BiH: stanje i perspektive“, izvještaja[5] njemačkog pravnika Reinharda Priebea sa naslovom „Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini“, „III godišnjeg izvještaja“[6] OSCE-a, koji su kao neutralni i nepristrani promatrači i analitičari, svi su zaključili, da je vladavina zakona u BiH u takvom stanju, da su nužne temeljite reforme pravosuđa, te da je međunarodna zajednica nezadovoljna vladavinom prava u BiH.

Nakon osnivanja Privremene istražne komisije Parlamenta BiH, zaključak je da ni zakonodavna vlast nije zadovoljna stanjem u pravosuđu. Nevladin sektor odavno ukazuje na loše stanje u pravosuđu. Javnost odnosno građani u BiH također nisu zadovoljni stanjem u pravosuđu. Dakle, u navedenih pet izvještaja zapisane su uglavnom negativne ocjene o vladavini prava i stanjem u pravosuđu. Stvara se utisak, da je samo pravosuđe zadovoljno vladavinom prava i stanjem u pravosuđu.

Iz čega se može izvući ovakav zaključak?

Svih pet navedenih izvještaja se zalažu za temeljitu reformu pravosuđa. Međutim, pravosuđe ne pokazuje interes za temeljitu reformu, izuzev nekoliko sudaca, koji u posljednje vrijeme osnovano kritikuju pravosuđe. Donedavna v.d. predsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Sanela Gorušanović-Butigan je kazala na Privremenoj istražnoj parlamentarnoj komisiji, da je VSTV u stanju iznijeti reforme pravosuđa. Evidentno je, da još uvijek nema kritične mase sudija i tužilaca zainteresiranih za kritiku i ozbiljnu reformu pravosuđa.

Zbog toga se postavlja logično pitanje, da li je pravosuđe samo interesna skupina? Da li je pravosuđe nešto više od interesne skupine, koja treba da se hrabro, stručno i pošteno zalaže za temeljitu reformu pravosuđa? Ako u navedenih pet izvještaja nisu zadovoljni vladavinom prava i poštivanjem zakona u BiH, da li se može zaključiti, da je samo interesna skupina zadovoljna sama sobom? Naime, pravosuđe nesporno ima dobra primanja (plate i drugi dodaci), društveni status i zakonodavni okvir, koji ga štiti od bilo kakvih utjecaja na nezavisnost pravosuđa.

Image by kabaretka from Pixabay

Ako je pravosuđe zadovoljno samo sobom, zašto bi onda bilo zainteresirano za bilo kakve reforme?

Odgovor je, da iz pragmatičnih razloga ne mogu biti zainteresirani za bilo kakve, a pogotovo za temeljite reforme. U takvoj situaciji, te reforme se mogu provesti samo uz pomoć međunarodne zajednice, Parlamenta BiH i parlamenata u BiH na nižim nivoima vlasti, uz pritisak javnosti i nevladinog sektora.

Zbog čega ovakvi zaključci?

U posljednjih nekoliko mjeseci samo nekoliko sudija ukazuju na loš zakonodavni okvir VSTV-a i pravosuđa, zloupotrebe Sistema za automatsko upravljanje predmetima (CMS), pritiske na sudije od predsjednika sudova.

Međutim, VSTV i udruženja sudija se ne oglašavaju s ciljem da se provjere navodi o zloupotrebama CMS-a i pritisaka na sudije od strane predsjednika sudova.

Pravosudna zajednica ili nema snage ili nema interesa za to. Da li se zbog toga može zaključiti, da je pravosuđe samo interesna skupina koja ima interes da sačuva pozicije, a da ih ne zanimaju niti reforme, niti vladavina prava? Velika su očekivanja od novog predsjednika VSTV Halila Lagumdžije, koji ima dugogodišnje pravosudno iskustvo i iskazao je spremnost za reformama i novog vodstva VSTV kao i cjelokupnog pravosuđa, da pokrenu prijeko potrebne procese i reforme pravosuđa.

Nesporno je, da se dosadašnje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini moraju proglasiti neuspješnim i uz pomoć evropskih pravnih eksperata izvršiti ponovni izbor sudija i tužilaca na osnovu kompetencija, poštenja, uz permanentnu stručno usavršavanje te prva privremena imenovanja izvršiti za mandatni period od četiri godine, a nakon tog perioda na osnovu izvršene ocjene dosadašnjeg rada izvršiti imenovanja sa trajnim mandatom. Na tome treba insistirati prvo pravna struka i nosioci pravosudnih funkcija kako bi se zaštitili od svih nasrtaja i sačuvali ugled, dignitet i poštovanje nosioca pravosudne funkcije i sebe kao ličnosti.

Primjer katastrofalnog pravosuđa Brčko Distrikt BiH

Stanje pravosuđa u BiH ilustrira situacija u pravosuđu Brčko Distrikta BiH. U ovoj lokalnoj zajednici predsjednici sudova i glavni tužilac su u mandatima od 22. do 26.godina. Predsjednici Osnovnog i Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH, Jadranko Grčević i Damjan Kaurinović, zaposlili su svoje supruge u Osnovni i Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH, pa imamo nevjerojatnu situaciju, da predsjednik Osnovnog suda ocjenjuje suprugu predsjednika Apelacionog suda, a predsjednik Apelacionog suda ocjenjuje suprugu predsjednika Osnovnog suda.

Predsjednik Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH Jadranko Grčević je stranka u postupku u oko 20 predmeta na svom sudu. Jadranku Grčeviću je drugostepenom odlukom izrečena javna opomena[7] 2013.godine i poslije toga je reizabran, dok Veljko Krejić[8] nije ponovo izabran za predsjednika Osnovnog suda u Gradišci, jer je 2020. disciplinski kažnjen zbog „nemara i nepažnje u vršenju službene dužnosti“.

Dvojica sudija Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH su se lažno predstavili, da po nacionalnoj pripadnosti pripadaju skupini „Ostali“, iako su po nacionalnosti Srbi, jer su se prije prijave na mjesto sudija do tada nacionalno izjašnjavali kao Srbi.

Također u radni odnos u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH se primaju osuđene osobe po kriterijima i željama predsjednika Suda. Brojne su nepravilnosti, tako službenica suda osuđena za zapošljavanje s lažnom diplomom, nakon osude na dva mjeseca zatvora, ne suspendira se, ne prestaje joj radni odnos, već nastavlja raditi u Osnovnom sudu Brčko Distrikta BiH.

Zbog zloupotrebe CMS-a Osnovnog suda Brčko distrikta BiH postoji opravdana zabrinutost da se naručuju presude.

Analitičari smatraju, da je zabrinjavajuće što o tome VSTV ima saznanja iz prijava VSTV-u i/ili Uredu disciplinskog tužioca (UDT), ili iz pisanja istraživača i medija, ali se do sada sve to temeljito zataškavalo. Ukoliko su navodi dvojice sudija, iz Brčkog Nedeljka Tabakovića i iz Mostara Nine Ratkušić, o stanju u pravosuđu i pritiscima kojima su izloženi od strane nadređenih tačni, onda je to udar na nezavisnost rada sudija.

Zašto se onda pravosudna zajednica ne bori za unutrašnju nezavisnost sudija od predsjednika sudova?

Printscreen/ RTRS

S druge strane, VSTV pod vodstvom Milana Tegeltije se žestoko usprotivio osnivanju Privremene istražne komisije Parlamenta BiH, pod izgovorom da je to udar na nezavisnost sudova. Šta to onda znači, da se pravosudna zajednica bori za vanjsku nezavisnost od zakonodavne i izvršne vlasti, a ne bori se za unutrašnju nezavisnost sudija od predsjednika sudova?

Donedavna v.d. predsjednica VSTV-a Sanela Gorušanović-Butigan kaže, da VSTV ima snage, da se iznese sa problemima u pravosuđu, a ako procijeni da ne može, podnijeti će ostavku. Dakle, ni v.d. predsjednica VSTV-a nije sigurna da će VSTV iznijeti reforme. Da li se može iz te izjave izvesti zaključak, da u VSTV-u postoji otpor reformama?

Nužna je široka javna rasprava o zakonodavnom okviru, ne samo o zakonu o VSTV-u, podjeli VSTV-a na sudsko i tužilačko vijeće i Ured disciplinskog tužioca, koji bi bili neovisni jedni od drugih.

Nužnost široke javne rasprave o zakonodavnom okviru za rad u pravosuđu je u tome, što se radi o visoko stručnim pitanjima, u koje se mora uključiti pravosudna zajednica, sudije i tužioci, advokati, pravobranioci, profesori pravnih fakulteta, nevladin sektor, kao i javnost.

Analitičari smatraju, da se temeljita reforma pravosuđa može provesti uz snažnu pomoć OHR-a na čelu sa Valentinom Inzkom, evropskih eksperata, nevladinog sektora, pritiska javnosti i medija.

Kako su pokradeni građani Federacije BiH?

O katastrofalnoj situaciji u pravosuđu BiH postoje brojni ilustrativni primjeri. Jedan od njih je i slučaj federalnog premijera Fadila Novalića u navodnoj aferi „Respiratori“. Brojne su namještene tzv. „instruirane optužnice“, koje dokazuju, da je pravosuđe u Bosni i Hercegovini pod kontrolom dvojca Milorad Dodik (SNSD) i Dragan Čović (HDZBiH), koji kontroliraju Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) te Tužilaštvo BiH, što se neposredno prenosi i na niže nivoe sudske vlasti. Dodik i Čović kontroliraju financijske odnosno tokove novca, a posebno Upravu za indirektno oporezivanje (UIO). Kada je premijer Novalić utvrdio, da građani Federacije BiH godišnje u iznosu od oko 420 miliona eura (840 mio KM) financiraju entitet Republika Srpska i Brčko Distrikt BiH i tražio promjene koeficijenta raspodjele uslijedilo je podizanje montirane optužnice.

Financijski tokovi u BiH su takvi, da što se tiče uplate indirektnih poreza 76,02% se odnosi na FBiH (to je u apsolutnom iznosu 6,071 milijarda KM), Republika Srpska 22,18% (apsolutni iznos 1,771 milijardi KM), Brčko Distrikt 1,8% (apsolutni iznos 144 miliona KM). Raspodjela prihoda UIO vrši se tako da 32,19% pripada Republici Srpskoj (apsolutni iznos 1,734 milijarde KM), dok FBiH pripada samo 64,26% (apsolutni 3,463 milijardi KM), Brčko Distriktu 3,55% (apsolutni 191,3 miliona KM).

Postavlja se pitanje u kojem okvirnom iznosu Federacija BiH financira Republiku Srpsku? Kada se iz analizira poslovanje UIO, nameće se zaključak da se iz viška FBiH od 705 miliona KM pokriva manjak Republike Srpske od oko 609 miliona KM i manjak Brčko Distrikta od 99,7 miliona KM. Kada se ovome doda iznos razlike od uplata i raspodjele za auto-puteve u iznosu od 135,8 miliona KM onda se dobije iznos od 840,8 miliona KM, kojeg Federacija BiH manje dobije kroz raspodjelu. Analiza je bazirana na podacima za 2019.godinu, jer još nisu sravnjeni podaci za 2020.godinu. Dakle, u skladu sa rastom prihoda, raste i ovaj „odliv“ iz Federacije BiH u Republiku Srpsku i Brčko Distrikt BiH.

Analitičari smatraju, da se pomoću novca u iznosu 420 miliona eura (840 mio KM), jednim dijelom se koristi za financiranje institucija Republike Srpske, dok se drugi dio novca se na kriminalan način izvlači i kanališe za potrebe dvojca Dodik – Čović.  Federalni premijer Fadil Novalić je pokrenuo pitanje promjene koeficijenata prilikom raspodjele sredstava UIO i na tome treba insistirati.

Analitičari smatraju, da je pitanje vremena kada će biti pokrenuti sudski proces na Kantonalnom sudu u Sarajevu proti zamjenice premijera i ministrice financija FBiH Jelke Milićević (HDZBiH), koja je članica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), jer nije kao predstavnica Federacije BiH u Upravnom odboru UIO zaštitila interese Federacije BiH što je vidljivo iz zapisnika sa sastanaka Upravnog odbora UIO i podliježe krivičnoj i materijalnoj odgovornosti.  Pri tome će se otvoriti pitanje, da li je ministrica Milićević odluke donosila pod utjecajem i instrukcijama Dragana Čovića ili samostalno?

Ponovljeni izbori u Doboju i Srebrenici – konsolidiranje opozicije

Centralna izborna komisija (CIK) zbog brojnih nepravilnosti poništila je lokalne izbore u gradu Doboj i opštini Srebrenica, koji su mnogo više od lokalnih izbora.

Lokalni izbori u Doboju predstavljaju šansu, da ukoliko izbori budu regularni, da vlast  i ovom gradu preuzme opozicija. Zbog toga je važno osigurati transparentnost i regularnost izbornog procesa.

Analitičari smatraju, da opoziciono preuzimanje gradonačelničkih pozicija u dva najveća grada u Republici Srpskoj, Banja Luci i Bijeljini, ponajviše je bilo moguće zahvaljujući historijskoj odluci predsjednika Demokratskog narodnog saveza (DNS) Nenada Nešića, da napusti koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, i tako osigura pobjedu opozicije u Banja Luci i Bijeljini. Nešićev potez je historijski, jer je poslije toga masovno počeo nestajati strah kod građana Republike Srpske od Milorada Dodika i njegovog brutalnog režima što će dovesti do njegovog konačnog pada i smjene generacija političkih lidera. Zbog toga je važno da opozicione stranke na predstojećim lokalnim izborima podrže jednog opozicionog kandidata za gradonačelnika Doboja.

Lokalni izbori u Srebrenici ponovno će dovesti do nacionalnog pregrupiranja što nije dobro za lokalnu zajednicu u kojoj je prema presudama Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY/MICT) počinjen genocid. Poseban problem na ponovljenim izborima u Srebrenici biće glasanje žrtava genocida, koji ne žive u Srebrenici odnosno žive u trećim zemljama, jer je CIK onemogućio glasanje poštom što će opet dovesti u pitanje regularnost izbornog procesa, a time i izbornog rezultata. Poziv na bojkot izbora od strane Inicijative „Moja adresa Srebrenica“ dodatno će usložit odnose u Srebrenici, koji su ionako kompleksni i napeti.

Formiranje vlasti u gradu Mostar i izbor gradonačelnika poslije 12 godina ponovno je Mostar postavilo u fokus događanja. Mostar je potrebno prepustiti Mostarcima upozorio je zastupnik u Parlamentu BiH Saša Magazinović[9] (SDP). Evidentno je, da su u formiranje vlasti u gradu Mostaru više uključeni politički Zagreb i Sarajevo od samih Mostaraca. Izbor novog gradonačelnika Mostara Maria Kordića (HDZBiH), potvrđuje tri decenije trajajuću uigranost tandema HDZBiH – SDA u zakulisnim igrama i dogovaranjima, obmanjivanju građana i javnosti.

Ljubljana/Sarajevo/Brisel, 15.februar 2021

Fusnote:

[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.

[2] Izvor: FCJP Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u Bosni i Hercegovini, link:  http://www.fcjp.ba/analize/Izvjestaj_Korner_2020.pdf

[3] Izvor: FCJP „Procesuiranje ratnih zločina na državnom nivou u Bosni i Hercegovini“, link: http://www.fcjp.ba/templates/ja_avian_ii_d/images/green/247226.pdf

[4] Izvor: Transparency International “Pravosuđe u BiH : stanje i perspektive “, link: https://ti-bih.org/wp-content/uploads/2019/12/Pravosudje-u-BIH_Stanje-i-perspektive-2019.pdf

[5] Izvor: Reinhard Priebe „Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini“, link  http://www.fcjp.ba/analize/PRIEBE_Izvjestaj.pdf

[6] Izvor: „Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: sindrom nekažnjivosti“, link   https://www.osce.org/files/f/documents/1/9/471006.pdf

[7] Izvor: CIN, link: https://www.cin.ba/disciplinske-kazne-protiv-sudija-i-tuzilaca/

[8] Izvor: CIN, link: https://www.cin.ba/disciplinske-kazne-protiv-sudija-i-tuzilaca/

[9] Izvor: TV N1, link: https://ba.n1info.com/vijesti/magazinovic-mostar-taoc-sarajeva-sda-trguje-sa-hdz-da-puno-ne-dobije-nista

Komentari

Nema komentara. Ostavite vaš komentar.

Ostavite komentar