IFIMES Severna Makedonija 2021: Da li je EU pred novom istorijskom greškom?

IFIMES Severna Makedonija 2021: Da li je EU pred novom istorijskom greškom?
Printscreen, Pixabay

IFIMES Severna Makedonija 2021: Da li je EU pred novom istorijskom greškom?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES[1]) iz Ljubljane redovno analizira aktualna događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije u Republici Sjevernoj Makedoniji povodom ponovnog odlučivanja Evropskog vijeća o datumu početka pregovora te države sa EU. Iz opširne analize „Sjeverna Makedonija 2021: Da li je EU pred novom historijskom greškom?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Sjeverna Makedonija 2021: Da li je EU pred novom historijskom greškom?

Republika Sjeverna Makedonija poslije pada režima VMRO-DPMNE i dvojca Nikola Gruevski – Sašo Mijalkov napravila je historijske iskorake u svom državnom i društveno-političkom razvoju.

Printscreen

Po dolasku na vlast premijera Zorana Zaeva i Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) morali su se suočiti sa naslijeđenim kriminalom i korupcijom, koja je kapilarno prisutna u svim porama života. Politika Zorana Zaeva bila je „Nula“ problema sa susjedima. Došlo je do potpisivanja Sporazuma o dobrosusjedstvu i saradnji između Sjeverne Makedonije i Bugarske. Kasnije je 17.juna 2018.godine potpisan sporazum sa Grčkom („Prespanski sporazum“) o korekciji ustavnog imena Republika Makedonija u Republika Sjeverna Makedonija. Poslije toga dolazi do ulaska Republike Sjeverne Makedonije u punopravno članstvo NATO 27.marta 2020.godine. Donijet je zakon o unapređenju upotrebe jezika drugih etničkih zajednica. Time su ispunjeni ključni ciljevi, koje je postavila nova makedonska vlada na čelu sa premijerom Zaevom, osim jednog cilja, a to je početak pregovora o članstvu sa EU. U međuvremenu je Sjeverna Makedonija postigla još jedan veliki vanjskopolitički uspjeh, a to je predsjedavanje OSCE-em u 2023.godini.

Bugarska i Grčka „uigrano“ protiv Sjeverne Makedonije

Poslije rješavanja spora sa Grčkom u vezi ustavnog imena države očekivalo se, da su prepreke za dalji napredak te države savladane. Međutim, Bugarska pronalazi nove razloge za spor i bugarski parlament donosi zaključke, koje upućuje u obliku  zvaničnih zahtjeva EU, da se blokira početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom sve dok se ne riješe „sporna“ pitanja u vezi makedonskog jezika i identiteta. Očekivalo se, da će za vrijeme njemačkog predsjedavanja EU ta blokada biti riješena, jer je dosadašnja praksa bila da države članice svoje sporove ili otvorena pitanja rješavaju bilateralno, dok se proces pristupanja EU odvija paralelno i neometano.

Analitičari smatraju, da se od osamostaljivanja Republike Makedonije 1991.godine njeni susjedi Bugarska i Grčka ponašaju kao „uigrani“ tandem odnosno djeluju po sistemu podijeljenih uloga u aktiviranju i produciranju svojih zahtjeva, uslovljavanja i blokada prema toj zemlji. Ponašanje Bugarske i Grčke podsjeća na ponašanje Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, jer se naizmjenično obje države smjenjuju u produciranju problema i različitih oblika uslovljavanja i pritisaka na Bosnu i Hercegovinu.

Tajna obavještajna operacija „Konjićev skok“

Sjeverna Makedonija nalazi se na geopolitičkoj raskrsnici i zbog toga je važno osigurati trajan mir i dugoročnu stabilnost te države u regionalnom i međunarodnom kontekstu. Upravo zbog svoje geopolitičke i geostrateške pozicije Sjeverna Makedonija je raskrsnica regionalnog i međunarodnog kriminala i zbog toga se ulažu enormni napori od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i sigurnosno-obavještajnih agencija, da se suzbije kriminal i korupcija na i preko njene teritorije.

Analitičari upozoravaju na tajnu obavještajnu operaciju, koja se u međunarodnim krugovima naziva „Konjićev skok“ i koja ima za konačni cilj povratak Nikole Gruevskog u Sjevernu Makedoniju i zbacivanje sa vlasti postojeće političke garniture. Zbog toga se intenzivno radi na destabilizaciji države neprestanim produciranjem brojnih afera. Obavještajne službe su detektirale i locirale više od 160 medijskih portala, koji produciraju brojne (lažne) vijesti („fakenews“) i afere sa namjerom izazivanja haosa i diskreditacije prvenstveno premijera Zorana Zaeva i ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog. To se dovodi  u vezu sa Adinamic Media, kompanijom koja vodi web sajtove, koji podržavaju opozicionu stranku VMRO-DPMNE. Adinamic Media je povezana sa mađarskom javnom televizijskom mrežom Magyar Televizo (MTV), koja je naklonjena vodećoj Fidesz stranci premijera Viktora Orbána.

Na političkom planu pokušava se blokirati funkcioniranje institucija, npr. opozicioni VMRO-DPMNE podnio je više od 2.000 amandmana na Zakon o Armiji Republike Sjeverne Makedonije, čime se neposredno na takav način podriva i sistem NATO-a. Prijedlog Zakona o dodjeli makedonskog državljanstva sa tri svjedoka vrlo je upitan i nije u skladu sa međunarodnim standardima i može utjecati na administrativnu promjenu etničke slike i stvaranju novih napetosti.

Foto: Facebook

Stvaranju ambijenta haosa doprinose i „Non-paperi“, koje lansiraju tijesni saveznici Nikole Gruevskog.

Napadi na ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog biće intenzivirani, jer je detektirao i demontirao mreže pojedinih stranih obavještajnih službi na teritoriji Sjeverne Makedonije i zbog toga su napadi na njega osmišljeni kao svojevrsna osveta za njegovo uspješno djelovanje. Bugarska, Mađarska i neke druge države morat će povući svoju obavještajnu mrežu iz Sjeverne Makedonije i na obavještajnom području surađivati na osnovu potpisanih sporazuma. Zabrinjavajuća je činjenica, da ključni sigurnosni izazovi i prijetnje prema Sjevernoj Makedoniji dolaze iz država koje su članice NATO-a, čiji je član i Sjeverna Makedonija.

Analitičari smatraju, da je centar tajne obavještajne operacije „Konjićev skok“ u Budimpešti i da su u nju uključeni pojedini čelnici država, koji su saveznici Nikole Gruevskog, uglavnom iz evropske (radikalne) desnice. Sa tim je povezano i produciranje „Non-papera“, koji su u funkciji povratka u Sjevernu Makedoniju i ponovnom dolaska na vlast Nikole Gruevskog, jer su procijenili da se Zoran Zaev sa tijesnom parlamentarnom većinom može u stvorenom ambijentu haosa brzo srušiti. Argumentiranim se postavlja pitanja zašto savez NATO tolerira takvu djelatnost obavještajnih službi nekih svojih država članica u Sjevernoj Makedoniji, koja ne samo da je usmjerena protiv nacionalnih interesa suverene države članice, nego i protiv interesa samog NATO-a.

Duo Mijalkov – Kamčev pokušao pobjeći i izbjeći zatvorsku kaznu

Nikola Gruevski iako je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od dvije godine pobjegao je iz zemlje i svoju političku zaštitu pronašao je kod mađarskog premijera Viktora Orbána (Fidesz). Podršku Gruevskom pokazuju i pojedini premijeri, koji dolaze iz redova Evropske narodne stranke (EPP) i koji rade na njegovoj rehabilitaciji i povratku u Sjevernu Makedoniju te se u njihovim državama investira opljačkani makedonski novac od strane režima Gruevskog. Zbog toga i ne iznenađuju „Non-paperi“, koji se produciraju sa tom namjerom.

Duo Sašo Mijalkov – Orce Kamčev prije završne riječi u sudskom procesu tražili su priliku da budu oslobođeni, jer su uspostavili i financiraju paralelni sistem kojim vladaju i imaju potpuni nadzor. Analiza je pokazala, da su Mijalkov i Kamčev imali kontrolu nad cjelokupnim pravosudnim i policijskim sistemom izuzev tužilaca Lenče Ristoske i Traјče Pelivanova i ministra unutrašnjih poslova Olivera Spasovskog, koji su odigrali ključnu ulogu u zaštiti ustavno-pravnog poretka i policijsko-pravosudnog sistema u državi. Prema obavljenom istraživanju javnog mnijenja najveće povjerenje od svih makedonskih institucija ima Ministarstvo unutrašnjih poslova od 39,6%.

Međunarodni institut IFIMES je uveo monitoring nad slučajevima Sašo Mijalkov i Orce Kamčev i već je utvrdio, da je javna tužiteljica za progon organiziranоg kriminala i korupcije Vilma Ruskovska imala neovlaštene kontakte sa Mijalkovim i Kamčevim, ali se za te kontakte saznalo te je ipak na kraju Ruskovska morala zatražiti pritvor za Mijalkova i Kamčeva. U pritiske i prijetnje na rad institucija i nosioca ključnih funkcija bio je uključen i sin Saše Mijalkova. Izrečena kazna za Mijalkova od 12 godina, prema ocjeni pravnih stručnjaka, je preblaga.

Analitičari smatraju, da Tužilaštvo Sjeverne Makedonije predstavlja „rak-ranu“ pravosudnog sistema i potrebno je da Tužilački savjet pokrene postupke protiv tužilaca, koji su postupali u suprotnosti sa zakonom i tužilačkom etikom u slučaju Sašo Mijalkov.

Sjeverna Makedonija pokazala sposobnost za ostvarivanje promjena i reformi 

Image by mkoziol from Pixabay

Sjeverna Makedonija pokazala je, da je sposobna ostvarivati promjene i reforme. To je demokratska politička legitimacija sadašnjih vlasti. Članstvo u NATO-u je potvrda pravilnosti djelovanja.

Članstvo u NATO-u znači sigurnost, stabilnost i blagostanje.  Time se jača pouzdanost i sigurnost države za strane investicije. Istovremeno je članstvo u NATO-u velik iskorak ka članstvu u EU. To je neposredno iskustvo svih novih članica poslije okončanja hladnog rata. Bez članstva u NATO-u nijedna od 30. država ne bi bile tako uspješne, kao što su to sada. Članstvo znači suodlučivanje o ključnim pitanjima međunarodne politike. Sjeverna Makedonija neće više biti predmet rasprava na dnevnom redu međunarodnih foruma, nego zajedno sa drugim državama članicama raspravlja i doprinosi rješavanju ključnih međunarodnih pitanja i izazova. To je kvantno pomicanje u funkcioniranju države, koja je postala punopravna članica NATO-a. Zbog toga period poslije pandemije Covid-19 treba iskoristi za sveobuhvatni razvoj i prosperitet Sjeverne Makedonije.

EU blefira svoju javnost i pravi novu historijsku grešku

EU treba ispuniti svoje obećanje prema Sjevernoj Makedoniji, koja je ispunila sve ono što je od nje tražila EU i odobriti početak pregovora o članstvu, jer je toj državi potrebno dati šansu, da pokaže svoju spremnost i potencijale u pregovaračkom procesu.

Makedonski identitet i jezik su jedinstveni i nikakve međudržavne komisije ne mogu promijeniti makedonski identitet i jezik, a ni pogled na historiju i historijske ličnosti, koji je duboko ukorijenjen u svijesti makedonskog naroda. Brojni su primjeri različitih pogleda na historiju unutar same EU. Pokušaj i dozvoljavanje osporavanja makedonskog identiteta i jezika u 21.stoljeću od strane Bugarske je veliki poraz EU i njenih vrijednosti. Pripisivanje blokade za početak makedonskih pregovora sa EU Bugarskoj je samo izgovor ključnih država EU i blefiranje javnosti unutar EU, da se zablokira put Sjeverne Makedonije ali i regiona Zapadnog Balkana ka članstvu u EU.

Ilustracija

Analitičari smatraju, da je potrebno ispraviti historijsku grešku, koja je napravljena za vrijeme njemačkog predsjedavanja EU i donijeti odluku o početku pregovora Sjeverne Makedonije sa EU. Pri tome je velika odgovornost Francuske, koja pokušava iskoristiti bugarsku blokadu, kako bi zaustavila proces proširenja EU na Zapadni Balkan, koji broji ukupno 18 miliona stanovnika što predstavlja manje od polovine stanovnika Poljske. Odgađanje odluke o početku pregovora može značiti i odlazak Sjeverne Makedonije i drugih država Zapadnog Balkana u neke druge geopolitičke i interesne sfere.

Pozicija Sjeverne Makedonije je vrlo ranjiva, jer putevi međunarodnog kriminala i mafije vode preko te države i predstavlja poligon za obračunavanje sigurnosno-obavještajnih službi. Zbog toga proces otpočinjanja pregovora o članstvu u EU može predstavljati ključni impuls za stabilnost te države i Zapadnog Balkana, u suprotnom taj region može zauvijek biti izgubljen za EU. Sjevernoj Makedoniji i regionu Zapadnog Balkana potrebna je pomoć američkih sigurnosno-obavještajnih agencija, da se obračuna sa kriminalom i korupcijom kao što su američke agencije pomogle Italiji, da se obračuna sa mafijom po završetku Drugog svjetskog rata.

Ljubljana/Bruxelles/Washington/Skopje, 14. maj 2021

Fusnota:

[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.

Ostavite komentar

Komentari

Nema komentara. Ostavite vaš komentar.

Ostavite komentar