Na današnji dan ubijen Če Gevara: KRVLJU VRAĆAMO PRAVA kojima se bogati smeju (VIDEO)

Izvor:
Politički.rs, Blic, B92, Foto: wallpapersafari.com

Na današnji dan 1967. godine je ubijen argentinski revolucionar Ernesto “Če” Gevara, simbol revolucija u Latinskoj Americi.

Foto: YouTube

Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953. potom je otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gde je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Posle pobede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. u nameri da u Boliviji, gde je ubijen, povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije.

Iako je prošlo više od pola veka od njegove smrti, Ernesto Gevara de la Serna – Če, i dalje je jedan od glavnih ikona društvene i političke revolucije u celom svetu.

Če, koji je bio jedna od ključnih ličnosti u revoluciji Fidela Kastra na Kubi, smatrao je kako je “prva obaveza revolucionara da bude obrazovan”

Njegov govor od 11. decembra 1964. godine obratio se svetskim liderima sa govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, kao predstavnik Kube i danas odjekuje u glavama gospodara sveta.

Če Gevara, obučen u zelenu vojnu uniformu, pozvao je članove UN da prestanu sa “praznim takmičenjem u oratorskoj veštini i da krenu da rešavaju ozbiljne probleme sa kojima se svet suočava”.

“U ovim trenucima anonimne mase počinju da pišu sopstvenu istoriju sopstvenom krvlju, kako bi povratili ona prava kojima se svi smeju već 500 godina. Iznad svega, budi u stanju da duboko osećaš nepravdu počinjenu bilo gde i prema bilo kome na svetu. Talas besa očistiće Latinsku Ameriku, a radničke mase, koje okreću točak istorije, prvi put će se probuditi iz dugog, surovog sna u koji su gurnuti”:

Ernesto Gevara la Serna, rođen je 14. juna 1928. godine u porodici srednje klase u Rozariju, u severoistočnoj Argentini. Pre nego što se uputio na studije medicine u Buenos Ajres 1948. godine, Če je vodio običan, porodični život. Dve godine nakon što je upisao studije odlazi na prvo putovanje motorom kroz Latinsku Ameriku, gde narednih godina oblikuje svoje političke stavove uznemiren stanjem zemalja kroz koje je prošao.

Če Gevara nakon svojih putovanja, tačnije nakon nekoliko hiljada pređenih kilometara shvata da je jedino rešenje da se spreči samovolja moćnika i represija kojoj je svedočio, oružana revolucija i komunizam.

Nakratko se vratio u Buenos Ajres, tek da završi studije 1953. godine, a kao doktor Ernesto Gevara napušta Argentinu i batalio je karijeru u medicini kako bi osigurao političku budućnost, ipak ne sluteći da će upravo on biti začetnik nekoliko revolucija – od Kube do Konga.

Če Gevara je najpoznatiji po svojoj ulozi u Kubanskoj revoluciji 1959. godine kada je pomogao Fidelu Kastru da smaknu diktatora Fulgensija Batistu sa čela države. Fidel i Če su se upoznali u Meksiko Sitiju 1954. godine kada se Če tamo doselio. Pridružio se Kastrovom pokretu “26. jul“ s namerom da se umanji Batistina moć, a Če je postao glavna figura u revoluciji. Kasnije postaje predsednik Nacionalne banke Kube i ministar industrije.

S ove pozicije imao je dovoljnu moć da ostvari planove za Kubu i nacionalizuje njenu industriju, a zemlju je i kao ambasador predstavljao u svetu. Zbog dobrih veza sa SSSR i Kastrove sposobnosti da spreči SAD da se mešaju u unutrašnje poslove Kuba je imala krucijalnu ulogu u Hladnom ratu.

Šest godina nakon revolucije, Če Gevara napušta Kubu u nameri da širi marksizam širom sveta. Stigao je u Kongo 1965. godine, gde je pokušao da mobilizuje naoružane pobunjeničke snage protiv centralne vlasti Konga. Njegovi sedmomesečni pokušaji nisu urodili plodom.

Do kraja 1966. godine i kratkog povratka na Kubu, Če Gevara je svoju pažnju preusmerio na političku situaciju u Boliviji i revolucionarni pokret protiv tamošnje vlade. Za manje od godinu dana bolivijske vlasti, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država uhapsile su Čea i ubile ga sledećeg dana u 39. godini.

Dok jedni danas u njemu vide duh slobode kakav se retko sreće, drugi ga smatraju okrutnim revolucionarom „željnim krvi“ i zaslepljenog komunizmom. U svakom slučaju, niko ne ostaje ravnodušan na njegovu ulogu u istoriji, a Če i dan-danas ostaje simbol revolucije i socijalizma.

Oni koji ga podržavaju reći će da je heroj koji se borio i umro za svoja uverenja, te će romantizovati njegovu ulogu u revolucijama za slobodu. Oni koji su bili protiv komunizma smatraju da su njegov lik i delo internacionalizovani i da je Če danas ništa drugo nego pop ikona.

Ono što niko ne može da porekne jeste da se njegovo nasleđe u Latinskoj Americi i te kako oseti, a vlade u Boliviji, Venecueli i na Kubi nastavile su da crpe inspiraciju iz njegovih uverenja tako oblikujući živote Latinoamerikanaca prethodnih 50 godina.

Govorio je…

“Revolucija nije jabuka da padne kad je zrela. Morate je naterati da padne.“

“Ako vas uznemirava nepravda, onda ste vi moji drugovi.“

“Nije mi važno ako padnem sve dok neko drugi pokupi moj pištolj i nastavi da puca.“

“Ja nisam oslobodilac. Oslobodioci ne postoje. To postoji tek kada ljudi oslobode sami sebe.“

“Ne pucajte! Ja sam Če Gevara i više vam vredim živ nego mrtav.“

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Ostavite komentar

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare