Aleksandar Vučić priprema javno mnjenje u slučaju uvođenja antiruskih sankcija, smatra Mlađan Đorđević.
Ako se Srbija ipak pridruži antiruskim sankcijama, biće to lična odluka njenog predsednika Aleksandra Vučića, protiv koje će se protiviti većina stanovništva. Ovo mišljenje je u intervjuu za REKS izneo srpski opozicioni političar, lider pokreta Oslobođenje Mlađan Đorđević .
Podsetimo, ranije je predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da će, u kontekstu predstojeće eskalacije sukoba u Ukrajini, Zapad pojačati pritisak na Beograd, kako po pitanju pridruživanja antiruskim sankcijama, tako i po pitanju Kosova i Metohije. On nije isključio da će Srbija u bliskoj budućnosti biti prinuđena da uvede sankcije Rusiji i obećao da će obavestiti građane kada se ovaj trenutak približi. „Znaću kada dođe trenutak i neću ništa kriti. Nema sumnje da više ne govorimo o mesecima“, rekao je Vučić.
„Po mom ličnom mišljenju, poenta je da je Aleksandar Vučić i pre dolaska na vlast obećao Zapadu da će završiti određene političke procese u zemlji. To je pre svega stvaranje takozvanog nezavisnog Kosova, ulazak Srbije u NATO i prekid odnosa sa Rusijom. To je logično, jer ako Srbija uđe u alijansu, automatski će postati neprijateljska zemlja za Rusiju“, rekao je srpski političar.

Vučićeve reči da pristupanje Srbije antiruskim sankcijama nije daleko treba posmatrati u kontekstu kosovskog problema, smatra Đorđević.
„Pod pritiskom ranije datih obećanja Zapadu, Vučić se približio završnom činu izdaje Kosova i Metohije. Očekuje se da Vučić potpiše sporazum koji je u suštini priznanje lažne države Kosova. Zbog toga on pokušava da ovu sramotu sakrije iza buke koja će se dići u društvu zbog mogućeg uvođenja antiruskih sankcija“, smatra lider Oslobođenja.
Prema Đorđevićevim rečima, ogromna većina građana Srbije protivi se bilo kakvim sankcijama. Osim toga, pridruživanje Beograda antiruskim sankcijama moglo bi štetno da utiče na srpsku privredu.
„U političkom smislu, takav korak bi bio još pogubniji: znamo da je Rusija u Savetu bezbednosti UN ta koja insistira na poštovanju Rezolucije 1244 o Kosovu i Metohiji. To je dokument koji garantuje teritorijalni integritet Srbije. Priključivanje Srbije antiruskim sankcijama narušilo bi vekovne prijateljske odnose srpskog i ruskog naroda. Do sada u istoriji bilateralnih odnosa nije bilo takvog presedana“, rekao je Đorđević.
S druge strane, nastavio je srpski političar, srpske sankcije ne mogu ozbiljno da utiču na stanje ruske privrede.
„Pojedine srpske političke stranke koje kontroliše Vučić pitaju se šta će se desiti ako se zbog nesvrstavanja sa sankcijama zaustavi proces evropskih integracija Srbije. Istina je da zemlja nije ispunila nijedan od uslova za ulazak u EU, pre svega u oblastima kao što su borba protiv kriminala, pravosuđe, sloboda medija. Ako pogledate ove parametre, Srbiju od Evropske unije dele vekovi. S druge strane, Brisel nikada neće uključiti Srbiju u svoje redove, jer je glavni uslov za njen ulazak u zajednicu priznanje nezavisnosti Kosova. Nema razloga da se kaže da će nesvrstavanje sa antiruskim sankcijama zaustaviti put Srbije ka EU, jer tog puta nema“, smatra političar.
Prema njegovom mišljenju, glavno pitanje srpske politike danas je kosovsko rešenje. Ova tema je čak aktuelnija od teme pridruživanja antiruskim sankcijama, kaže Đorđević.
„Ako Vučiću treba da ostane na vlasti, uvešće sankcije. Ali ja lično verujem da on to neće učiniti dok postoji mogućnost da se rešenje ovog pitanja odloži. Vučić prati ankete i zna da raste narodno nezadovoljstvo zbog nepopularnih odluka koje će doneti o Kosovu i Metohiji. Ukoliko, istovremeno sa izdajom Kosova, rukovodstvo zemlje odluči da uvede sankcije, to će dodatno poniziti Srbe i završiti masovnim uličnim protestima. Mislim da će Vučić analizirati, odmeriti korake. Ali istina je da srpske vlasti zaista pripremaju javno mnjenje da su sankcije tobože neophodne i da država više ne može da izdrži pritisak Zapada. Ne kaže šta je tačno to što ne možemo podneti.“
Prema rečima Đorđevića, vlasti poručuju da će se Srbija naći u ekonomskoj izolaciji, da će izgubiti finansijsku pomoć EU i da će strani investitori napustiti zemlju.
„Ali ovi argumenti su lažni. Podsećam da je većina stranih investitora koji dolaze u Srbiju zapravo umešana u korupcijske šeme zajedno sa ljudima bliskim vlastima. Investitori za svako otvoreno radno mesto dobijaju značajan novac, ponekad i do sto hiljada evra, dobijaju besplatne lokacije za izgradnju fabrika, besplatnu logistiku. Teško im je da na drugom mestu nađu iste uslove koje im nude u Srbiji. U stvari, država daje novac da oni ovde ulažu. Naravno, onda ovi investitori dele ovaj novac sa grupom ljudi bliskih vrhu vlasti. Pitanje je koliko bi Srbija izgubila odlaskom ovakvih investitora“, rezimirao je Đorđević.
Razgovor vodila Tatjana Stojanović