Bivši novinar TV Foks Taker Karlson dva sata i sedam minuta je razgovarao je s ruskim predsednikom
Rusija nije mogla da ne ustane u odbranu Srbije devedesetih godina, vreme je da se međunarodno pravo menja jer se odnos snaga u svetu promenio, izjavio je Vladimir Putin u intervjuu objavljenom na sajtu novinara.
„Šta su Sjedinjene Države uradile (1999. godine u Jugoslaviji)? Kršeći međunarodno pravo i Povelju UN, počelo je bombardovanje Beograda. Sjedinjene Države su pustile ovog duha iz boce“, podsetio je Putin, prenosi Sputnjik.
„Štaviše, kada se Rusija usprotivila i izrazila ogorčenje, šta je rečeno? Povelja UN, međunarodno pravo su zastareli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, a tada su govorili da je sve to zastarelo, sve treba menjati. Zaista, nešto treba promeniti, jer se odnos snaga promenio, istina, ali ne na taj način“, rekao je ruski lider.
On je istakao da Rusija nije mogla da ne ustane u odbranu Srbije tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji.
„Čim su počela dešavanja u Jugoslaviji, Boris Jeljcin digao je glas u znak podrške Srbima. Nismo mogli da ne stanemo u odbranu Srba, jer su Srbi poseban i nama blizak narod, sa pravoslavnom kulturom. To je narod koji je patio generacijama“, rekao je Putin komentarišući kako je NATO prekršio obećanje Rusiji da se neće širiti na istok, a što je u srži tekućeg konflikta s Ukrajinom.
Ruski predsednik ističe da je njegova zemlja dobrovoljno pristala na raspad Sovjetskog saveza, u nadi da će posle 1991. biti dobrodošla u „bratsku porodicu civilizovanih naroda“, ali napominje da se „ništa slično nije desilo.
„Prevarili ste nas. Obećanje je bilo da se NATO neće širiti na istok, ali to se dogodilo pet puta. Bilo je pet talasa ekspanzije. Sve smo to tolerisali. Pokušavali smo da ih ubedimo“, navodi ruski predsednik, uz podsećanje da je i lično, kao i Jeljcin, u više navrata pružao ruku prijateljstva SAD, piše Sputnjik.
Zagrebački portal Jutarnji.hr piše da je Karlson uvodu je naglasio kako je sugovornika pitao zašto je krenuo u napad na Ukrajinu, je li zbog toga što je osetio pretnju za Rusiju: ‘A dobio sam odgovor koji me šokirao!‘, kaže Karlson.
Dalje piše Jutarnji.hr:
Američki novinar potom je dodao kako je Putin možda i pola sata pričao o povijesti Rusije sve tamo od osmog stoljeća. On ga je, tvrdi, nekoliko puta pokušao prekinuti, ali Putin bi se uvijek uzrujao kada bi ga se prekidalo: ‘Na kraju sam mu dopustio da priča koliko želi. I bio je iskren, sviđalo se to vama ili ne. Putin zaista vjeruje da Rusija polaže povijesna prava na dijelove zapadne Ukrajine‘, ustvrdio je voditelj.
Ep. 73 The Vladimir Putin Interview pic.twitter.com/67YuZRkfLL
— Tucker Carlson (@TuckerCarlson) February 8, 2024
‘Važno je da je Lenjin, utemeljitelj sovjetske države, uspostavio Ukrajinu‘, ustvrdio je Putin tijekom svojih izlaganja o povijesti. ‘U početku je riječ Ukrajinac opisivala čovjeka koji živi na rubovima države ili radi kao graničar, to nije bila oznaka etničkog pripadanja. A onda je stvorena sovjetska Ukrajina. Nakon Drugog svjetskog rata Ukrajina je uz područja koje su prije rata pripadala Poljskoj dobila i dijelove Mađarske i Rumunjske. Ukrajina je umjetna država koja je oblikovana po Staljinovoj volji“, objašnjavao je Putin.
Putin je također ustvrdio kako se Zapad više “boji jake Kine nego što se boji jake Rusije jer Rusija ima 150 milijuna ljudi, a Kina ima 1,5 milijardi stanovnika i njezino gospodarstvo raste 5 posto godišnje. Prije je bilo i više, ali Kini je i to dovoljno. Potencijal Kine je ogroman. To je najveće gospodarstvo u svijetu danas u smislu pariteta kupovne moći i veličine gospodarstva. Već je davno pretekla Sjedinjene Države i ubrzano raste”, rekao je Putin.
“Da ne pričamo o tome tko se koga boji… hajdemo ulaziti u to da nakon 1991., kada je Rusija očekivala da će biti primljena u obitelj civiliziranih naroda, ništa se od toga nije dogodilo. Obećanje je bilo da se NATO neće proširiti prema istoku, ali to se dogodilo pet puta. Bilo je pet valova širenja. Mi smo to tolerirali, pokušavali smo razgovarati, govorili smo: ‘Nemojte, molim vas, mi smo sada tržišna ekonomija i nema više Komunističke partije, idemo pregovarati‘“, objašnjavao je Putin.
Rusija nema nikakav interes napasti Poljsku ili Latviju, rekao je Putin u prvom razgovoru za neki zapadni mediji nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Putin je optužio SAD i druge zapadne zemlje za produžavanje rata u Ukrajini, te lazao kako su mirovni pregovori s Ukrajinom su bili skoro dovršeni, ali je tada Ukrajina „odbacila sve te sporazume i poslušala upute zapadnih zemalja, europskih zemalja i Sjedinjenih Država da se bori protiv Rusije do samog kraja“.
Kao krivca za to, posebno je istaknuo bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je bio prisiljen napustiti britanski parlament u lipnju 2023. godine. Putin je tvrdio da je kao premijer odvratio Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.
„Činjenica da se oni Ukrajina pokorava zahtjevu ili uvjeravanju gospodina Johnsona, bivšeg premijera Velike Britanije, čini se smiješnom“, rekao je Putin.
U razgovoru s Carlsonom te je poručio kako Rusija ne želi nikakvo širenje rata koji je trenutačno unutar ukrajinskih granica.
„Globalni rat ne dolazi u obzir. To se protivi zdravom razumu, jer bi takav rat doveo čovječanstvo na rub uništenja. Isto tako, Rusija nema nikakve interese ni u Poljskoj, Latviji, ni nigdje. Samo u jednom slučaju možemo uzvratiti, a to je ako dođe do napada na Rusiju iz, primjerice, Poljske“, poručio je Putin, a prenosi Reuters.
„Do sada se čulo urlanje o nanošenju strateškog poraza Rusiji na bojnom polju. Ali sada očito shvaćaju da je to teško postići, ako je uopće moguće. Po mom mišljenju, to je nemoguće po definiciji. To se nikada neće dogoditi. Čini mi se da su sada to shvatili i oni koji su na vlasti na Zapadu“, rekao je Putin.
„Prije ili kasnije Rusija i Ukrajina će se dogovoriti. Osobno želim da se ova situacija riješit putem pregovora. Rusija još uvijek nije postigla ciljeve koji su određeni ovom specijalnom vojnom operacijom. Zapad je počeo shvaćati kako je nemoguće strateški poraziti Rusiju. Sada je vrijeme da razmisle kako i što dalje. Mi smo za dijalog spremni“, poručio je Putin te je naglasio kako je njegova zemlja, unatoč svim sankcijama s kojima se suočila „postala najjača europska ekonomija 2023. godine“.
Osvrnuo se Putin i na Sjedinjene Američke Države te dodao kako vjeruje u obnavljanje komunikacije.
„Do toga će doći ako se SAD-e naviknu da se svijet mijenja. Moraju se prilagoditi novom svijetu i novim odnosima snaga. S nekim prijašnjim američkim predsjednicima imao sam uistinu dobar odnos. Prvenstveno mislim na Georgea Busha mlađeg kojeg su mnogi podcjenjivali, ali je bio vrlo dobar. Shvaćao je puno toga i dobro je radio. Sličan odnos sam imao i s Donaldom Trumpom. Ali, ponavljam, ako ideja dominacije ostane pod svaku cijenu u američkoj javnosti ništa se neće promijeniti“, kazao je Putin te je dodao kako je svima jasno da su „Amerikanci uništili plinovod Sjeverni tok“, piše Jutarnji.hr.
