Na današnji dan umro je Branislav Nušić

Na današnji dan umro je Branislav Nušić

Na današnji dan umro je Branislav Nušić, najveći srpski i jugoslovenski komediograf, član Srpske kraljevske akademije

Nušić se rodio kao Alkibijad Nuša u pravoslavnoj cincarskoj porodici Ljubice i Dorđa Nuša, u Beogradu, 20. oktobra (6. novembra) 1864. godine.

Sa navršenih 18 godina je promenio ime i prezime u Branislav Nušić. Nakon završene gimnazije, studirao je pravo i diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Iako je učestvovao u srpsko-bugarskom ratu 1885. godine, u pesmi “Dva raba” je, kako su ocenili cenzura i sud, ismejao kralja Milana i njegovu ulogu u tom ratu, i pesnik je zaradio dve godine robije.

Posle toga je, ipak, dobio državnu službu u konzularnom predstavništvu u Bitolju, a potom u Prištini. Iz prištinskog iskustva nastala su potresna “Pisma konzula”.

Od 1900. je radio u Ministarstvu prosvete Srbije, a potom kao dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu i upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu.

Prvu komediju “Narodni poslanik” napisao je 1883, kao devetnaestogodišnjak, a ona je prvi put igrana desetak godina kasnije. Još teže se probijalo “Sumnjivo lice”, na prvo izvođenje te komedije se čekalo 25 godine.

Napisao je oko 100 dramskih dela, uglavnom komedija. Najpoznatije su: Ožalošćena porodica, Gospođa ministarka, Svet, Narodni poslanik, Sumnjivo lice i druge.

Nušić je u vreme Prvog svetskog rata rukovodio pozorištem u Skoplju u dva navrata, 1915. i nakon proboja Solunskog fronta, 1918. godine.

Posle rata bio je upravnik Narodnog pozorišta u Sarajevu, a po povratku u Beograd izabran je za dopisnog a od 1933. za redovnog člana Srpske kraljevske akademije.

Autor je i nekoliko drama, među kojima: Kirije, Tako je moralo biti, Pučine, i romana Hajduci, Autobiografija.

Nušić ima spomenik u Beogradu, blizu Narodnog pozorišta, njegovo ime nosi ulica koja spaja Terazije i Dečansku ulicu.

Ima i ulicu u Smederevu, gradu u kojem je živeo u detinjstvu, a njegovo ime nose i ulice u Novom Sadu, Kragujevcu, Subotici, Obrenovcu, Soko Banji, Banji Koviljači, Ivanjici.

Nušićevo ime nosi ulica u Sarajevu i Tuzli (Federacija BiH), u Prijedoru (Republika Srpska)…u Borovu i Mirkovcima (Hrvatska) i drugim mestima širom bivše Jugoslavije.

Premijera drame “Knjiga druga”

Predstava “Knjiga druga” po drami Nušića premijerno je večeras izvedena u Narodnom pozorištu u Beogradu večeras.

To je centralni događaj revije “Nušiću u čast”, u okviru koje celog ovog meseca ansambli NP i gostujućih pozorišta iz Srbije izvode Nušićeve komade na sceni nacionalnog teatra.

Malo poznat komad “Knjiga druga”, napisan 1927. godine kada je Nušić otišao iz Beograda da bdue upravnik Narodnog pozorišta u Sarajevu, postavljen je na scenu “Raša Plaović” u režiji Anđelke Nikolić.

Premijerna publika pozdravila je uobičajenim aplauzom glumački ansambl u kojem glavne uloge igraju Nela Mihailović, Marija Bergam, Dušan Matejić i Zlatija Ocokoljić, a tu su i Srđan Karanović, Gojko Baletić, Bojan Krivokapić, Andreja Maričić, Danijela Ugrenović i Predrag Miletić.

Elegantni stil salona slavne glumice – tragetkinje iz međuratne epohe (Mihailović) oživeli su scenograf Vesna Popović, kostimograf Olga Mrđenović i kompozitor Draško Adžić.

U glavnu junakinju romantično i strasno je zaljubljen mladić (Matejić), koji će je iz ljubomore i ubiti, baš kao u Šekspirovom “Otelu”, dok ona sprema za ulogu Dezdemone svoju mladu štićenicu (Bergam).

Redovni posetioci salona su glumica lakšeg “faha” (Ocokoljić), mecena koji glumicama nabavlja toalete (Baletić), lepi glumac (Karanović), dramski pisac (Krivokapić), pozorišna kritičarka (Ugrenović)…

Ova priča “iza kulisa” svakako je iz ličnog iskustva bila poznata Nušiću koji je predstavlja kao melodramu na temu različitih vrsta ljubavi, sudbine, prijateljstva, odanosti, koristoljublja, prevare.

Za publiku je ova predstava prilično iznenađenje i retko ko bi, ne znajući ko je pisac, pomislio da je to delo slavnog komediografa.

U Narodnom pozorištu, međutim, ističu da je zadatak nacionalnog teatra da predstavi i prouči baštinu i iz manje poznatog ugla.

Teatrolozi za “Knjigu drugu” kažu da kroz elemente iz dela Ibzena i Pirandela uvodi tematske i dramaturške novine u Nušićev opus.

Tanjug, Wikipedia, Foto: Wikipedia

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Ostavite komentar

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare