Izrael i Hezbolah razmenili udare tokom noći, dok Tramp kritikuje Iran zbog upravljanja Ormuskim prolazom

Dok Izrael i Hezbolah razmenjuju nove žestoke udare uprkos pokušajima deeskalacije, tenzije pred predstojeće mirovne pregovore u Pakistanu dodatno podgreva oštro upozorenje Donalda Trampa Iranu zbog kontrole nad Ormuskim prolazom, uz jasnu poruku Benjamina Netanjahua da u Libanu nema primirja.

10.39 Turski ministar: NATO nije obavezan da ponovo otvori moreuz

Turski ministar trgovine Omer Bolat izjavio je danas da NATO nije obavezan da pomaže Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu u ratu s Iranom i da ponovo otvori Ormuski moreuz.

Opširnije u posebnoj vesti.

10.12 Iran: Pregovori sa SAD uslovljeni primirjem u Libanu

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je danas da vođenje pregovora o okončanju sukoba zavisi od toga da li Sjedinjene Američke Države ispunjavaju obaveze u vezi sa prekidom vatre na svim frontovima, posebno u Libanu.

Bagei je naveo da je prekid vatre u Libanu deo šireg predloga o primirju koji je, prema njegovim rečima, inicirao Pakistan, ističući da bi SAD morale da ispune obaveze kako bi razgovori mogli da se nastave, prenosi Tasnim.

„Zaustavljanje rata u Libanu je sastavni deo sporazuma o prekidu vatre koji je predložio Pakistan i, kako je premijer te zemlje takođe eksplicitno objavio, Sjedinjene Američke Države su posvećene zaustavljanju rata na svim frontovima, uključujući i Liban, a svaka akcija ili stav suprotan ovoj obavezi bio bi ravan nepoštovanju SAD“, rekao je on.

Dodao je da se razmatra mogućnost pregovora u Islamabadu, ali da konačan plan i sastav iranske delegacije još nisu utvrđeni.

Bagei je podsetio i na ranije vojne tenzije u regionu, kao i na iranski stav da pregovori ne predstavljaju kraj sukoba, već njihovo prebacivanje na diplomatski nivo.

On je osudio, kako je naveo, zločine u Libanu i izrazio saučešće porodicama stradalih, kao i solidarnost sa libanskim narodom, uz poruku podrške otporu protiv, kako je rekao, izraelske politike.

10.10 Iran pohvalio Španiju zbog stava protiv „antiiranske agresije“, osudio Izrael

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči pohvalio je danas Španiju zbog, kako je naveo, „principijelnog i časnog“ stava protiv američko-izraelskih akcija prema Iranu, tokom telefonskog razgovora sa šefom španske diplomatije Hoseom Manuelom Albaresom.

Arakči je ocenio da Madrid podržava međunarodno pravo i ljudska prava, pozivajući druge države da osude, kako je rekao, „ratne zločine i agresiju nad Iranom i civilima u regionu“, preneo je portal Press TV.

Španski ministar je, prema navodima, istakao da je protivljenje ratu i poštovanje međunarodnog prava „temelj španske spoljne politike“ i pozvao sve strane da poštuju prekid vatre i okrenu se diplomatiji.

Iranski zvaničnici su istovremeno naglasili da dalje pregovore i stabilizaciju regiona uslovljavaju, kako tvrde, ispunjavanjem obaveza Sjedinjenih Američkih Država u okviru primirja.

U nastavku saopštenja iranske strane, portparol Ministarstva spoljnih poslova kritikovao je izraelske napade u regionu i ocenio da primirje mora da se primenjuje na svim frontovima, uključujući Liban, uz optužbe na račun SAD i Izraela za kršenje dogovora.

09.44 Načelnik Generalštaba vojske Izraela: IDF je u ratnom stanju, nismo u primirju

Načelnik Generalštaba Odbrambenih snaga Izraela (IDF), general-potpukovnik Ejal Zamir, izjavio je danas da je borba protiv Hezbolaha u Libanu „primarna borbena zona“ vojske.

„IDF je u ratnom stanju, nismo u primirju. Nastavljamo da se borimo ovde u ovom sektoru, ovo je naša primarna borbena zona“, rekao je on tokom posete predgrađu Bint Džbejla, gde se IDF bori protiv libanske militantne grupe Hezbolah, prenosi Tajms of Izrael.

Kako je dodao, IDF je u Iranu u primirju, ali se „može vratiti borbama tamo u svakom trenutku i to na veoma moćan način“.

09.49 Vens kreće danas u Pakistan, predvodi delegaciju SAD na razgovorima sa Iranom

Potpredsednik SAD Džej Di Vens, koji je dugo bio skeptičan oko stranih vojnih intervencija i otvoreno govorio protiv slanja trupa u sukobe kojima se ne zna kraj, danas kreće u glavni grad Pakistana, Islamabad, gde će, uz učešće posrednika, razgovarati s predstavnicima Irana.

Pregovori se održavaju u vreme kada je krhko privremeno primirje na ivici raspada.

Razlika između zahteva Irana i SAD i njihovog partnera Izraela izgleda kao nepremostiva.

U SAD, gde bi Vens za dve godine mogao da traži od glasača da ga izglasaju za narednog predsednika, raste politički i ekonomski pritisak da se rat završi.

Sa Vensom idu specijalni izaslanik predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner. Oni su učestvovali u tri runde posrednih pregovora sa iranskim pregovaračima namenjenih rešavanju američke zabrinutosti oko iranskih programa nuklearnog i balističkog oružja i iranske podrške grupama na Bliskom istoku, pre nego što su Tramp i Izrael pokrenuli rat protiv Irana 28. februara.

Bela kuća nije iznela mnogo detalja o formatu razgovora, da li će biti direktni ili posredni, i još nije precizirala šta se konkretno očekuje od sastanka.

Od Islamske revolucije 1979. godine najdirektniji kontakt Vašingtona i Teherana bio je kada je tadašnji predsednik SAD Barak Obama pozvao novoizabranog iranskog predsednika Hasana Rohanija u septembru 2013. da razgovaraju o iranskom nuklearnom programu.

Gotovo istog trenutka kada su Bela kuća i Iran u utorak uveče objavili da je postignuto privremeno primirje, dve strane su pokazale neslaganje oko njegovih uslova.

Iran je insistirao da je prekid izraelskog rata u Libanu deo primirja, ali izraelski premijer Benjamin Netanjahu i Tramp rekli su da primirje ne obuhvata Liban i izraelske operacije su se tamo nastavile.

Takođe, SAD su tražile da Iran održi obećanje da će otvoriti Ormuski moreuz, koji je Iran zatvorio kao odgovor na jačanje izraelskih napada na libansku militantnu grupu Hezbolah.

Tramp je sinoć rekao da Iran „radi vrlo loš posao“ u dozvoljavanju prolaza tankera sa naftom i napisao na društvenim mrežama da „to nije sporazum koji imamo“.

Portparolka Bele kuće Ana Keli rekla je da su Vens, Vitkof i Kušner i državni sekretar SAD Marko Rubio „uvek sarađivali u ovim razgovorima“ i da je Tramp optimista da može biti postignut trajni dogovor tokom dvonedeljnog primirja.

„Predsednik Tramp ima dokazan učinak u postizanju dobrih dogovora u ime SAD i američkog naroda i uvek će prihvatiti dogovor koji stavlja Ameriku na prvo mesto“, rekla je Keli.

Radi se o trenutku sa najvećim ulogom za Vensa, koji je veći deo prošle godine proveo više kao igrač u pozadini u Trampovoj Beloj kući, posebno dok su Ilon Mask i Marko Rubio na smenu delovali kao stalno prisutni savetnici predsednika, piše agencija AP.

Bela kuća nije navela ko će biti na pregovorima pored Vensa, Vitkofa i Kušnera, ali je rečeno da će pomagati i zvaničnici iz Saveta za nacionalnu bezbednost, Stejt departmenta i Pentagona.

Donald Tramp zadužio je člana svog unutrašnjeg kruga, koji je izgledao kao najnevoljniji branilac sukoba u Iranu, da nađe rešenje za rat koji je počeo pre šest nedelja i da odvrati zapanjujuću pretnju predsednika SAD da će uništiti celu civilizaciju jedne zemlje, piše agencija AP.

08.40 Eskalacija na granici Libana i Izraela: Artiljerijski udari, sirene u Galileji

Libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) prenela je da su u toku novi oružani incidenti na jugu Libana, uključujući artiljerijsko granatiranje visoravni Al-Rajhan u regionu Džezina, kao i izraelske vazdušne napade na više lokacija.

Prema navodima NNA, izraelski ratni avioni gađali su grad Al-Madžadel u okrugu Tir, dok su u ranim jutarnjim satima izvedena dva napada na grad Al-Sarafand u oblasti Al-Zahrani.

Takođe je pogođeno područje Khirbet al-Duveir u predgrađu Al-Bisarije.

Al Džazira je prenela da su se u severnom Izraelu oglasile sirene u regionu Galileje zbog raketne vatre iz pravca južnog Libana.

Prema izraelskoj vojsci, ispaljeno je oko 60 raketa ka severu Izraela, a u napadima su korišćeni i projektili većeg dometa koji su navodno ciljali gradove Ašdod i Haifu.

Lokalne vlasti u Izraelu, kako je preneo Tajms of Izrael, saopštile su da je raketa ispaljena iz Libana pogodila kuću u zajednici Misgav Am u blizini granice.

U incidentu nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta.

08.25 Visoki iranski zvaničnik Kamel Harazi ubijen u napadu, Iran ga proglasio „šehidom“

Šef iranskog Strateškog saveta za spoljne odnose Kamel Harazi podlegao je povredama nakon, kako navodi iranska agencija Tasnim, američko-izraelskog vazdušnog napada na Teheran, i proglašen je „šehidom“, što je posthumna titula za osobu koja je poginula boreći se za veru na Alahovom putu.

Prema istim navodima, Harazi je bio meta napada tokom ranije vojne eskalacije, kada je 1. aprila pogođena njegova rezidencija, pri čemu je stradala i njegova supruga.

Iranske vlasti tvrde da je napad deo šire vojne kampanje SAD i Izraela protiv Irana, dok Teheran navodi da su njegove oružane snage odgovorile udarima na ciljeve u regionu.

08.22 Iran pohvalio Tursku zbog osude američko-izraelske akcije

Iranski predsednik Masud Pezeškijan pohvalio je Tursku zbog, kako je naveo, snažne osude američko-izraelske vojne kampanje protiv Irana, tokom telefonskog razgovora sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

Prema navodima iranske agencije Tasnim, dvojica lidera su razgovarala o trenutnoj situaciji nakon prekida neprijateljstava, kao i o mogućim rešenjima za trajnu stabilnost u regionu.

Pezeškijan je zahvalio Turskoj i drugim „prijateljskim susednim zemljama“ koje su, prema njegovim rečima, pokušale da zaustave eskalaciju sukoba, naglašavajući solidarnost turskog naroda sa Iranom.

On je naveo da je Iran, uprkos ranijim tenzijama i prekidu pregovora, odgovorio na zahteve za prekid vatre i pozvao na okončanje sukoba na svim frontovima, uključujući Liban, uz kritike izraelskih akcija u regionu.

Erdogan je izrazio saučešće Iranu zbog žrtava i potvrdio solidarnost sa Teheranom, ističući spremnost Turske da doprinese nastavku pregovora i uspostavljanju stabilnosti.

Turski lider je osudio izraelske akcije kao kršenje međunarodnog prava i naglasio potrebu da se osigura kontinuitet pregovaračkog procesa bez ometanja.

07.42 IRGC negira raketne udare i napade dronovima tokom primirja

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) odbacio je danas tvrdnje da je tokom primirja izveo raketne udare ili napade bespilotnim letelicama na zemlje u regionu, navodeći da su takvi medijski izveštaji deo „američke i cionističke zavere“.

U saopštenju IRGC-a navedeno je da su pojedine agencije izvestile o navodnim napadima Irana na postrojenja u više država duž južnog oboda Persijskog zaliva, ali je naglašeno da iranske oružane snage tokom primirja nisu lansirale rakete prema bilo kojoj zemlji, preneo je Tasnim.

„Ako su takvi izveštaji tačni, to bi nesumnjivo ukazivalo na akcije koje su organizovali protivnici, odnosno cionistički režim ili Sjedinjene Američke Države“, navedeno je u saopštenju.

IRGC je dodao da bi svaki eventualni napad iranskih snaga bio javno potvrđen zvaničnim saopštenjem.

Takođe je navedeno da su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli vojnu kampanju protiv Irana krajem februara, nakon atentata na vrhovnog vođu Alija Hamneija i više vojnih komandanata.

Iran tvrdi da je potom izveo odmazdne napade na američke i izraelske ciljeve u regionu.

Prekid vatre, koji bi trebalo da traje dve nedelje, postignut je uz posredovanje Pakistana, a pregovori se vode u Islamabadu.

Teheran je predložio plan od 10 tačaka za razgovore, uključujući povlačenje američkih snaga iz regiona, ukidanje sankcija i uspostavljanje kontrole nad Ormuskim moreuzom.

Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana ocenio je da je sukob doveo do „istorijske pobede“ za Iran i naglasio da pregovori ne znače kraj sukoba, već nastavak političke i diplomatske borbe.

07.40 Saobraćaj kroz Ormuski moreuz i dalje ograničen uprkos primirju

Pristup Ormuskom moreuzu i dalje je ograničen i pod kontrolom, a brodski saobraćaj ostaje znatno smanjen uprkos sporazumu o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rekao je šef Nacionalne naftne kompanije Abu Dabija (ADNOC) Sultan Al Džaber.

07.35 Predsednik Libana: Jedino rešenje je prekid vatre koji vodi do razgovora sa Izraelom

Libanski predsednik Žozef Aun izjavio je sinoć da je jedino rešenje za situaciju sa kojom se Liban suočava prekid vatre sa Izraelom koji bi doveo do direktnih pregovora između dve zemlje, saopštila je njegova kancelarija.

Aun je rekao da libanski predlog za prekid vatre i pregovore počinje da dobija pozitivne reakcije u međunarodnim krugovima, preneo je Tajms of Izrael.

Dodao je da Liban nastavlja da vodi međunarodne razgovore o tom pitanju.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je juče da je naložio diplomatama da što pre pokrenu direktne razgovore sa Bejrutom.

Jedan izraelski zvaničnik rekao je za Tajms of Izrael da će se razgovori sa Libanom voditi bez početnog prekida vatre.

Američki predsednik Donald Tramp zatražio je u telefonskom razgovoru od Netanjahua da smanji intenzitet napada Izraela na Liban kako bi se osigurao uspeh pregovora sa Iranom, izjavio je visoki zvaničnik američke administracije za NBC njuz.

PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — insajder.net

Ostavite komentar