Nafta ponovo dostigla cenu od 100 dolara po barelu, Pezeškijan traži reparacije za okončanje rata (FOTO)

Sukob na Bliskom istoku dodatno se zaoštrava i širi na više frontova, dok Iran pokreće nove napade usmerene na energetske rute i susedne zemlje, u vreme kada izraelske vazdušne snage izvode intenzivne udare na Bejrut. Cena sirove nafte marke Brent dostigla je 100 dolara po barelu uprkos oslobađanju rekordnih količina iz strateških rezervi. .

11.57 IDF tvrdi da je gađan objekat kod Teherana u kojem se razvija nuklearno oružje

Izraelska vojska saopštila je danas da je nedavno izvela napad na iranski nuklearni objekat u blizini Teherana, gde su, prema tvrdnjama vojnih zvaničnika, razvijani „ključni kapaciteti“ za izradu nuklearnog oružja.

Opširnije u zasebnoj vesti.

11.54 Iranski parlament upozorava: Invazija na ostrva izazvaće „neuzdržan odgovor“

Predsednik iranskog parlamenta, Mohamed Bager Kalibaf, upozorio je danas da će svaki pokušaj napada na iranska ostrva naići na snažan odgovor Teherana.

„Svaka agresija na tlo iranskih ostrva razbiće sva ograničenja“, napisao je Kalibaf na mreži X.

On je dodao da će zemlja „napustiti sva ograničenja i učiniti da Persijskim zalivom teče krv napadača“, ukoliko se izvrši invazija.

11.53 Kac: Upozorio sam Liban da će Izrael sam razoružati Hezbolah ako to ne učini Bejrut

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je danas da je upozorio Liban da će, ukoliko ne spreči napade libanske militantne grupe Hezbolah, Izrael „zauzeti teritoriju i sam to uraditi“.

„Upozorio sam predsednika Libana (Žozefa Auna) da, ako libanska vlada ne zna kako da kontroliše teritoriju i spreči Hezbolah da preti severnim zajednicama i puca na Izrael, mi ćemo zauzeti teritoriju i sami to uraditi“, rekao je Kac na sastanku sa visokim oficirima izraelske vojske, preneo je Tajms of Izrael.

Kac je naveo da su on i izraelski premijer Benjamin Netanjahu naložili izraelskoj vojsci da se pripremi za proširenje aktivnosti u Libanu i da vrati mir i bezbednost zajednicama na severu Izraela.

Kac je podsetio da je Hezbolah u sredu pokrenuo tešku baražnu vatru prema Izraelu nakon čega je izraelska vojska odgovorila napadima na južni Bejrut i druga uporišta te grupe širom Libana.

 

11.35 Iran: Nećemo dozvoliti prolazak nafte kroz Ormuski moreuz koja bi koristila SAD i njenim saveznicima

Iran je saopštio da neće dozvoliti prolazak nafte kroz Ormuski moreuz koja bi koristila Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima, dok se američko-izraelska agresija na zemlju nastavlja, prenosi agencija Tasnim.

„Nećemo dozvoliti da ni jedan jedini litar nafte prođe kroz Ormuski moreuz u korist Sjedinjenih Država i njihovih saveznika“, poručio je portparol Centralnog štaba Hatam al-Anbija.

On je upozorio da će svaki brod koji je u vlasništvu SAD, „cionističkog režima“ ili njihovih partnera, biti legitimna meta iranskih oružanih snaga.

„Politika uzajamnih napada je završena; od sada će naša doktrina biti napad za napadom“, dodao je portparol.

Takođe je naglasio da „neprijatelj ne može veštački smanjivati cenu nafte i energenata“. Izjava je usledila dan nakon što je američki sekretar za energetiku Kris Rajt objavio da je američka mornarica izvezla tanker kroz Hormuški moreuz.

Bela kuća je ubrzo demantovala tu informaciju, dok su iranski zvaničnici optužili Vašington za širenje dezinformacija u cilju manipulacije globalnim tržištem nafte.

11.10 UNESKO: Američki i izraelski udari na Iran oštetili najmanje četiri istorijske znamenitosti

Američki i izraelski udari na Iran oštetili su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti, uključujući palate i drevnu džamiju, potvrdio je UNESKO. Obim nanete štete toliko je zabrinuo Iran i Liban da su njihovi predstavnici uputili zahtev agenciji UNESKO da na svoju listu zaštićene kulturne baštine doda još lokacija u ovim zemljama, prenosi AP.

Opširnije u posebnoj vesti.

 

11.05 Makron pozvao Izrael da odustane od kopnene ofanzive u Libanu

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je Izrael da „jasno odustane od kopnene ofanzive u Libanu“ i Hezbolah da „odmah obustavi svoje napade“.

Makron je nakon razgovora sa libanskim predsednikom Žozefom Aunom naveo da je Hezbolah napravio grešku uvlačeći Liban u sukob sa Izraelom, dok Izrael mora da prekine kopnenu ofanzivu, preneo je „Figaro“.

Napadi Izraela usmereni su na Hezbolah od 2. marta, kada je proiranski pokret započeo napade na izraelsku teritoriju. Zvanična novinska agencija ANI prenela je o novim vazdušnim napadima u južnom Bejrutu, uporištu Hezbolaha, dok su snimci do kojih su mediji došli pokazali dim iz južnih predgrađa.

Makron je takođe razgovarao sa sirijskim predsednikom Ahmadom el Šarom, koji podržava napore libanskih vlasti da uspostave punu kontrolu nad teritorijom i poboljša kontrolu zajedničke granice Libana i Sirije.

10.32 Bahrein poziva građane da ostanu kod kuće nakon iranskog napada na rezervoare goriva

Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina saopštilo je da su iranski napadi usmereni na rezervoare za gorivo u pokrajini Muharak i pozvalo je stanovnike da ostanu kod kuće.

Građanima tri dela Muharaka naređeno je da zatvore prozore i ventilacione otvore kako bi se zaštitili od dima od požara koji se trenutno gasi, navelo je resorno ministarstvo na mreži X.

Napadi su usledili u okviru kampanje Teherana u Zalivu s ciljem narušavanja globalnih energetskih tržišta, navelo je to ministarstvo.

10.30 CENTCOM: Američka vojska uništila iranske teretne avione u napadima na Kerman

Američka vojska izvršila je napade na aerodrom Kerman na jugu Irana, uništivši iranske teretne avione i druge letelice, pokazao je snimak koji je objavila Centralna komanda SAD (CENTCOM).

Video prikazuje napade na avione Lokid C-130 Herkules, Lokid P-3 Orion i Iljušin Il-76, koji su iranskoj vojsci isporučeni pre Islamske revolucije 1979. godine, naveo je CENTCOM na mreži X.

„Iranski režim gubi vazdušne kapacitete iz dana u dan. Američke snage se ne samo brane od iranskih pretnji, već ih metodično demontiraju“, navela je ta komanda.

10.29 Pezeškijan: Antiiranski napadi iz američkih vojnih baza u regionu su neprihvatljivi

Iranski predsednik Masud Pezeškijan upozorio je danas da bilo kakav napad pokrenut iz američkih vojnih baza stacioniranih u regionu protiv Islamske Republike nije prihvatljiv ni pod kojim okolnostima.

U telefonskom razgovoru sa omanskim sultanom Hajtamom bin Tarikom el Saidom, Pezeškijan je rekao da Iran poštuje i pridaje najveći značaj svojim susedima i svim zemljama u regionu Zapadne Azije, prenosi iranska Press tv.

Pohvalio je pozitivan stav i konstruktivnu ulogu Omana u regionalnim pregovorima usmerenim na „unapređenje diplomatije i smirivanje tenzija usred tekuće američko-izraelske nezakonite vojne agresije protiv Irana“, koja je počela 28. februara.

„Sjedinjene Američke Države i izraelski režim pokrenuli divljačku agresiju usred razgovora Teherana sa Vašingtonom o mirnodopskom nuklearnom programu, uz aktivnu i efikasnu ulogu Omana“, rekao je Pezeškijan. Napadi su pokrenuti nakon što su Iran i SAD održali tri runde indirektnih pregovora u omanskoj prestonici Maskat i u Ženevi u Švajcarskoj, a planirali su i da započnu tehničke razgovore u Beču, u Austriji.

Pezeškijan je istakao da je ubistvo 168 iranske školske dece u gradu Minab na početku rata još jednom potvrdilo da se „američka vlada i cionistički režim koji ubija decu ne pridržavaju nikakvih humanitarnih i međunarodnih principa“ i da ne poznaju drugi pristup osim „rata i nasilja“. Naglasio je da će Iran sprovesti temeljnu i sveobuhvatnu istragu napada dronom na skladište nafte u omanskoj luci Salala, dodajući da iranska vojska cilja samo lokacije koje su direktno uključene u napade na tu zemlju.

Ponovio je da je Iran odlučan da poboljša odnose sa svojim susedima, posebno sa Omanom. Omanski sultan je rekao da će Maskat nastaviti da sledi pozitivan pristup prema Iranu.

„Izraelski režim pokušava da suprotstavi muslimanske zemlje jedne drugima“, istakao je El Said i naglasio potrebu za jačanjem regionalne saradnje radi očuvanja mira i stabilnosti. Takođe je ukazao na važnost sprečavanja eskalacije tekućeg rata.

10.12 Indijski mornar poginuo u napadu na tanker kod Basre

Indijski član posade na američkom tankeru za sirovu naftu poginuo je u napadu u blizini Basre, u Iraku, saopštila je indijska ambasada u Bagdadu.

Preostalih 15 indijskih članova posade broda „Sejfsi Višnu“, koji je plovio pod zastavom Maršalskih Ostrva, evakuisano je na bezbednu lokaciju, navela je ambasada Indije na X.

Ambasada je dodala da je u redovnom kontaktu sa spašenim mornarima i iračkim vlastima i pruža svu moguću pomoć.

10.02 Iran napao sedište Šin Beta i izraelske vazduhoplovne baze dronovima

Iranska vojska saopštila je da je napala dve izraelske vazduhoplovne baze i sedište Šin Beta u Tel Avivu dronovima.

Napadi su bili usmereni na vazduhoplovnu bazu Palmahim, zapadno od grada Javne na mediteranskoj obali, prenela je Al Džazira.

Takođe je napadnuta i vazduhoplovna baza Ovda na jugu Izraela.

09.46 Međunarodni aerodrom u Kuvajtu na meti više bespilotnih letelica

Međunarodni aerodrom u Kuvajtu bio je jutros meta napada više bespilotnih letelica, ali u incidentu nije bilo žrtava, saopštila je Generalna direkcija za civilno vazduhoplovstvo Kuvajta.

Portparol Direkcije Abdulah al Radži izjavio je za kuvajtsku državnu novinsku agenciju KUNA da je napad izazvao materijalnu štetu na pojedinim objektima aerodroma.

On je naveo da je incident rešen u skladu sa planom za vanredne situacije koji se primenjuje od početka aktuelne krize, u punoj koordinaciji sa nadležnim institucijama u zemlji, prenosi Tajms Kuvajt.

Al Radži je naglasio da Uprava za civilno vazduhoplovstvo kontinuirano preduzima sve neophodne mere kako bi se očuvala bezbednost i sigurnost civilnog vazduhoplovstva.

09.44 Cena sirove nafte ponovo kratko skočila na preko 100 dolara

Cena sirove nafte ponovo je skočila na preko 100 dolara, dok su na meti iranskih napada brodovi u vodama Zaliva.
Iran je izveo napade na komercijalne brodove oko Ormuskog moreuza i iračke luke Basra, eskalirajući tako pritisak na naftom bogati region, dok globalna zabrinutost zbog energije raste.

Cena barela brent nafte bila je noćas kratko premašila 100 dolara, dok je kampanja vazdušnih udara na Iran ušla u 13. dan.

09.40 Pentagon: Prvih šest dana rata u Iranu koštalo više od 11,3 milijarde dolara

Prvih šest dana rata u Iranu koštalo je više od 11,3 milijarde dolara, saopštili su zvaničnici američkog Ministarstva odbrane na zatvorenom brifingu za senatore. Američki senator Kris Kuns rekao je novinarima da veruje da je stvarni iznos veći, jer trenutna procena ne obuhvata sve troškove sukoba, prenosi NBC.

„Očekujem da je trenutni ukupan operativni iznos znatno veći od toga. Samo troškovi zamene korišćene municije već su daleko iznad 10 milijardi dolara“, rekao je Kuns.
Portparol Pentagona je odbio da komentariše detalje brifinga, navodeći da troškovi operacije pod nazivom „Epski bes“ neće biti poznati dok se misija ne završi.

Procena troškova objavljena je u trenutku kada administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa razmatra koliki će dodatni budžet zatražiti od Kongresa za pokrivanje rastućih troškova rata, a ključnu ulogu u izradi zakona imaće potkomitet za budžetska izdvajanja.

Rat, koji je ušao u 11. dan, izazvao je stotine žrtava na Bliskom istoku, preneo je NBC. Prema podacima iranskog Crvenog polumeseca, u izraelskim i američkim napadima u Iranu poginulo je više od 1.200 ljudi. U Izraelu je poginulo 13 osoba, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima šest, dok je u Libanu stradalo 570 ljudi, prema podacima kancelarije libanskog premijera.

U sukobu je poginulo sedam pripadnika američke vojske, dok je 140 ranjeno. Tramp je rekao da bi sukob mogao da se završi „vrlo brzo“, ali je istovremeno rekao da bi procena ministra odbrane te zemlje Pita Hegseta da je ovo „tek početak“ takođe mogla da bude tačna. Tenzije su dodatno porasle nakon napada na najmanje tri broda u Ormuskom moreuzu. Američka Centralna komanda je saopštila da je „eliminisala“ 16 iranskih minopolagača i više ratnih brodova u blizini tog strateškog pomorskog prolaza.

09.33 Ministarstvo zdravlja Izraela: U poslednja 24 sata 179 povređenih prebačeno u bolnice

Ministarstvo zdravlja Izraela saopštilo je da je u poslednja 24 sata 179 povređenih osoba prebačeno u bolnice kao posledica sukoba sa Iranom, među kojima su i civili i vojnici.

Prema podacima tog ministarstva, četiri osobe su u umerenom stanju, 157 u dobrom stanju, dok je 18 ljudi zatražilo medicinsku pomoć zbog anksioznosti, preneo je Tajms of Izrael.

Iako nije dat precizan pregled uzroka povreda, pretpostavlja se da je većina povreda nastala dok su ljudi pokušavali da stignu do skloništa, a ne kao direktna posledica raketne vatre iz Irana ili Libana.

Resorno ministarstvo je navelo i da je od početka rata sa Iranom 28. februara ukupno 2.745 ljudi primljeno u bolnice, od kojih je 85 trenutno hospitalizovano.

Među hospitalizovanima, 11 osoba je u teškom stanju, 10 u umerenom, dok je 64 u dobrom stanju.

09.30 Izrael izveo napade na Iran i Bejrut, iranski udari izazvali požare širom Bliskog istoka

Izrael je ponovo izveo napade na Iran i Bejrut, dok su iranski napadi izazvali požare širom Bliskog istoka.
U Libanu, u izraelskim napadima je stradalo najmanje osam ljudi u priobalnom području Bejruta.

Dva tankera su zapaljena u blizini iračke južne luke Basra, što je naftne terminale primoralo na obustavu rada.

Većina članova posade je spasena, ali je jedna osoba poginula.

U Bahreinu je izbio veliki požar nakon što je Iran gađao rezervoare za naftu u blizini međunarodnog aerodroma.

U Omanu vatrogasne ekipe i dalje rade na obuzdavanju požara u rezervoarima za gorivo nakon jučerašnjeg napada na luku Salala.

Oman je iz predostrožnosti naredio evakuaciju brodova kod terminala za izvoz nafte.

 

09.22 Evakuacije u finansijskom distriktu Dubaija nakon iranskih pretnji bankama

Pretnje Irana usmerene ka bankama i finansijskim centrima povezanim sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom na Bliskom istoku dovele su do evakuacije dela finansijske četvrti u Dubaiju, preneo je danas Skaj njuz.

Prema navodima te medijske kuće, nekoliko banaka i finansijskih kancelarija ispraznilo je zgrade nakon što su zaposleni dobili obaveštenja sa upozorenjem da se evakuišu. Kako je navedeno, i u Kataru je izdata slična naredba za evakuaciju filijala banke HSBC, koje su nakon toga zatvorene.

Poslednjih dana raste broj zaposlenih u međunarodnim kompanijama, posebno u finansijskom sektoru, koji napuštaju zemlju zajedno sa svojim porodicama, dok se pojedine kancelarije u potpunosti evakuišu.

Mogućnost da finansijski centri postanu mete ukazuje da Iran, pored naftne infrastrukture, razmatra i udare na finansijski sektor kako bi izazvao šire međunarodne poremećaje. Takva strategija mogla da ima za cilj pritisak na američkog predsednika Donalda Trampa da smanji tenzije ili nastavi pregovore, navodi Skaj njuz.

08.55 Saudijska Arabija presrela još dva drona lansirana na naftno polje Šajbah

Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopštilo je da su jutros presretnuta još dva drona koja su bila lansirana ka naftnom polju Šajbah.

To je jedan u nizu napada dronovima na to naftno polje od kada je Teheran počeo da cilja mete u zemljama Zaliva nakon američko-izraelskog napada na Iran, prenela je Al Džazira.

Naftno polje Šajbah ima kapacitet da proizvodi milion barela sirove nafte dnevno, prema podacima kompanije Saudi Aramko.

08.50 Ostaci drona oštetili šest dalekovoda u Kuvajtu

Ministarstvo električne energije Kuvajta saopštilo je da je šest dalekovoda na više lokacija širom zemlje privremeno van funkcije nakon što su na njih pali ostaci presretnutih dronova.

Incident je izazvao privremene poremećaje u električnoj mreži i delimične, ograničene nestanke struje u različitim delovima zemlje, potvrdilo je Ministarstvo za električnu energiju, vodu i obnovljive izvore energije.

Ministarstvo je dodalo da je situacija sa snabdevanjem električnom energijom i vodom pod kontrolom, prenosi Rojters.

PROČITAJ VIŠE SA IZVORA — insajder.net

Ostavite komentar