Varšava će „prestati da postoji za dva do tri dana“ ako nas napadnu: Putinov čovek odgovorio poljskom ministru Sikorskom

Nikolaj Patrušev, dugogodišnji ključni saradnik Vladimira Putina i savetnik ruskog predsednika, zapretio je da će Varšava „prestati da postoji za dva do tri dana“ ukoliko dođe do vojnog sukoba sa Rusijom.

Reč je o direktnom odgovoru Moskve na izjavu poljskog ministra spoljnih poslova Radoslava Sikorskog o vojnoj nadmoći NATO-a nad ruskim snagama, prenosi Index.hr.

„Ono što Sikorski, tvrdeći da Poljska ima vojnu nadmoć nad Rusijom, ne shvata jeste da bi u slučaju vojnih akcija protiv Moskve Varšava prestala da postoji u roku od dva do tri dana“, izjavio je Patrušev. Dodao je da šef poljske diplomatije „amaterski procenjuje rusku vojnu moć“ i odbija da shvati da ruske oružane snage tokom svoje „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini uopšte ne koriste svoj puni potencijal.

Tvrdnje da Rusija „ne koristi puni potencijal“ nemaju veze sa činjenicama

Tvrdnja da Rusija navodno „ne koristi puni potencijal“ u potpunom je raskoraku sa stvarnošću na terenu. U ratu koji traje već petu godinu, Moskva je na bojno polje poslala ogromnu većinu svojih konvencionalnih snaga, prebacila čitavu privredu na ratni režim, trošila zalihe municije u tolikoj meri da je mora uvoziti iz Severne Koreje i Irana, kao i sprovela mobilizaciju stotina hiljada ljudi.

Cena tog angažmana meri se katastrofalnim gubicima: prema nezavisnim procenama zapadnih obaveštajnih službi i nezavisnih ruskih medija poput Mediazone i BBC-ja, broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika odavno je premašio pola miliona, dok su hiljade tenkova i oklopnih vozila uništene.

O tome da se Rusija suočava sa očiglednim nedostatkom resursa najbolje svedoči činjenica da na front šalje muzejsku sovjetsku tehniku iz pedesetih godina prošlog veka, dok istovremeno mesecima trpi gubitke u pokušajima da zauzme pojedina sela u Donbasu.

Patrušev se smatra jednim od najuticajnijih i najradikalnijih ljudi unutar ruskog bezbednosnog aparata, takozvanih „silovika“. Bivši dugogodišnji šef domaće tajne službe FSB i bivši sekretar ruskog Saveta bezbednosti već decenijama je deo najužeg kruga poverenja Vladimira Putina, poznat po izrazito tvrdoj antizapadnoj retorici i zalaganju za otvoreni sukob sa NATO-om.

Povod za njegov istup bila je izjava poljskog ministra Sikorskog, koji je tokom posete Kijevu poručio da bi NATO, u slučaju da Rusija napadne neku od članica i da Savez „skine rukavice“, porazio ruske snage „prilično brzo“.

Sikorski je naglasio ogromnu prednost Saveza u vazduhu, istakavši da evropske članice NATO-a, čak i bez SAD, imaju oko 2.500 borbenih aviona, naspram oko 300 ruskih.

Ruski državni mediji i zvaničnici odmah su izjavu Sikorskog predstavili kao tvrdnju da bi sama Poljska mogla da uništi Rusiju, zanemarujući činjenicu da je govorio o kapacitetima čitavog NATO saveza.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova njegove reči je ranije nazvala „ispiranjem mozga rusofobijom“.

Sve intenzivnija razmena pretnji između Moskve i Varšave odvija se usred novog talasa tenzija na granici.

Ruske snage su 13. septembra dronom sa mlaznim pogonom napale lokomotivu civilnog voza na železničkoj stanici Jagodin, tik uz poljsku granicu, u trenutku dok se na stanici nalazio bivši direktor CIA Dejvid Petreus, a nešto ranije i bivši britanski premijer Boris Džonson.

Poljski premijer Donald Tusk je nakon tog napada sazvao hitan sastanak i otvoreno upozorio na stalnu opasnost od ruske agresije.

Ostavite komentar