IFIMES Izbori u Albaniji 2021: „Fasadizacija“ Tirane i „kanabizacija“ Albanije

IFIMES Izbori u Albaniji 2021: „Fasadizacija“ Tirane i „kanabizacija“ Albanije
Ilustracija

IFIMES Izbori u Albaniji 2021: „Fasadizacija“ Tirane i „kanabizacija“ Albanije

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije u Republici Albaniji povodom parlamentarnih izbora, koji će se održati 25.aprila 2021.godine. Iz opširne analize „Izbori u Albaniji 2021: ‘Fasadizacija’ Tirane i ‘kanabizacija’ Albanije/Zgjedhjet në Shqipëri 2021: „’Fasadizimi’ i Tiranës dhe ‘kanabizimi’ i Shqipëris딓 izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Izbori u Albaniji 2021: Fasadizacija“ Tirane i „kanabizacija“ Albanije

U Albaniji će se 25.aprila 2021.godine održati deseti parlamentarni izbori od pada komunističkog režima Envera Hoxhe 1991.godine.

Wikipedia

Na parlamentarnim izborima bira se 140 članova parlamenta u 12 višečlanih izbornih jedinica prema proporcionalnoj zastupljenosti otvorenih lista sa nacionalnim izbornim pragom od 1% i mandatima dodijeljenim d’Hondtovom metodom

Demografske promjene dovele su do promjena u broju zastupničkih mjesta u pojedinim izbornima jedinicama. Tako se npr. u izbornoj jedinici Tirana bira 36 zastupnika, Fier 16 zastupnika, Elabasan 14, Skadar/Shkodër 11, Lezhë 7, Berat 7, dok se u Kukësu biraju samo tri zastupnika. Opozicija se februara 2019.godine povukla iz rada albanskog parlamenta.

Na predstojećim parlamentarnim izborima ponovno će se suočiti dvije političke grupacije, jedna okupljena oko Socijalističke partije (PS/S&D) sa aktualnim premijerom Edijem Ramom i druga opoziciona grupacija na čelu sa Demokratskom partijom (PD/EPP) Lulzima Bashe u kojoj je i Pokret za Socijalističku integraciju (LSI) Monike Kryemadhi. Tu je i nekoliko manjih političkih stranaka. Specifičnost izbora je, da nedavno donesenim kontraverznim izbornim zakonom više nisu dozvoljene predizborne koalicije kako bi se onemogućilo okrupnjavanje opozicije, iako su PD i LSI sa još jednom manjom strankom već najavile predizbornu i postizbornu koaliciju. Demokratska partija (PD) i Socijalistički pokret za integraciju (LSI) bojkotirali su lokalne[2] izbore 30.juna 2019.godine, koje je organizirao režim Edija Rame i na kojima je učestvovala samo Socijalistička partija (PS) sa izlaznošću od samo 22,96%.

Padom komunističkog režima Envera Hoxhe 1991.godine retrogradne snage u Albaniji bile su poražene. Dolaskom na vlast Edija Rame i njegove Socijalističke partije (PS) 2013.godine, koja vuče korijene od nekadašnje komunističke partije Albanije, te snage su ponovo oživjele stvorivši režim, koji predstavlja kombinaciju režima Slobodana Miloševića i Envera Hoxhe.

„Fasadizacija“ Tirane i „kanabizacija“ Albanije

Edi Rama bio je gradonačelnik Tirane od 2000 do 2011.godine. Rama, inače po zanimanju akademski slikar, pažnju međunarodne javnosti skrenuo je projektom „fasadizacije“ Tirane. Brojnim starim zgradama u Tirani izgrađenim u  komunističkom stilu, Rama je fasadama dodao boju i dizajn širom grada. Neke su zgrade u crvenim, plavim i zelenim prugama, dok se na drugim zgradama nalaze dizajni, koji se prostiru po cijelim fasadama. Rama nije uspio riješiti važnije probleme Tirane, ali grad je postao zasigurno privlačan zbog fasada. Međutim iza „fasadizacije“ Tirane skriva se pranje novca i iz tog perioda razvijanje njegovih odnosa sa mafijom, koji traju sve do danas. Dolaskom na poziciju premijera, zahvaljujući Ediju Rami, Albanija je postala „prijestolnica kanabisa u Evropi“, gdje je kanabis postala glavna „industrija“ s procijenjenim godišnjim budžetom od četiri milijarde eura.

U kriminal su uključeni brojni zvaničnici i najbliži saradnici premijera Rame. Ministar unutrašnjih poslova Saimir Tahiri (PS) osuđen je 19.septembra 2019.godine na pet godina zatvora zbog teških zločina, što je kasnije smanjeno na tri godine i četiri mjeseca zbog skraćenog suđenja. Sud je odbacio sve tri optužbe tužilaca i osudio ga po drugoj optužbi – zloupotreba položaja.  Međutim, Tahiri neće izdržavati kaznu u zatvoru. Sud mu je izrekao uvjetnu kaznu na tri godine i zabranio mu obavljanje javnih funkcija za to vrijeme.

Foto ilustracija politicki.rs: Pixabay, Printscreen, Agencije

Kasniji ministar unutrašnjih poslova Fatmir Xhafaj (PS) priznao je, da je njegov brat pobjegao iz zatvora u Italiji zbog trgovine narkoticima tek nakon što su presretnuti telefonski razgovori, koji su objavljeni u javnosti i koji su otkrili da se ministrov brat bavio trgovinom narkoticima u Vlori, u Albaniji, nudeći kriminalcima policijsku zaštitu.

Sporazum između opozicije i vlade postignut 17.maja 2017.godine je, nakon prijedloga EU i SAD, otvorio put za parlamentarne izbore 25. juna 2017.godine. Predstavnici opozicije u tadašnjoj tehničkoj vladi, koju je prema sporazumu vodio Rama, objavili su službeni Izvještaj o izborima, dokumentirajući rašireni fenomen kupovine glasova. Izvještaj je pokazao, da je veliki broj Raminih političkih zvaničnika uključen u izborne manipulacije, dokumentirane su njihove veze s kriminalnim mrežama, uključujući dva njegova ministra unutarnjih poslova i to je bilo presudno za Raminu manipulaciju parlamentarnim izborima 2017.godine. Isti scenarijo izbornih manipulacija pripremljen je i za parlamentarne izbore 25.aprila 2021.

Edi Rama umjesto reformi i razvoja te dalje demokratizacije države pokrenuo je proces „kanabizacije Albanije“. Znatan dio obradivih površina nalazi se pod kanabisom, a taj posao je u rukama i pod nadzorom političko-kriminalnih struktura. Albanija je za vrijeme premijerskog mandata Edija Rame postala kriminalno utočište za kriminalce iz Evrope, Azije, Sjeverne i Južne Amerike. Olakšavajuća okolnost za kriminalne strukture je bezvizni režim, kojeg Albanija ima sa državama članicama EU što kriminalcima omogućava slobodno kretanje i poslovanje te enormne zarade u trgovini narkoticima i trgovini ljudima.

Između 2014. i 2017.godine, Albanija je postala glavna zemlja proizvođač, snabdjevač i trgovac kanabisom u Evropi, što su potvrdili Europol[3], američki State Department[4] i Ujedinjene nacije (UN)[5]. Tokom cijelog tog perioda, opozicija je optužila socijalističku vladu, posebno ministra unutarnjih poslova Saimira Tahirija, da je direktno uključen u narko biznis. Nakon javnog objavljivanja službenih prisluškivanja 30.januara 2019.godine, otkrilo se, da su desetine zastupnika socijalista, gradonačelnika socijalista i drugih visokih dužnosnika uhvaćeni na djelu u saradnji sa organiziranim kriminalom u kupovini glasova, zastrašivanju birača, krivotvorenju dokumenata i drugim kriminalnim aktivnostima prije i tokom glasanja na Opštim izborima 2017.godine. Postoje jasni dokazi o dosluhu na visokom nivou između socijalističke vlade i kriminalaca, što je omogućilo procvat proizvodnje i trgovine narkoticima.

Prve optužbe protiv ministra Tahirija u vezi sa trgovcima narkoticima iznio je Dritan Zagani, albanski policajac u borbi protiv narko mafije. Nakon što je optužen za curenje informacija, uhapsila ga je albanska policija. Zagani je pobjegao iz zemlje zatraživši politički azil u Švicarskoj. U azilu je izjavio, kako je njegovo hapšenje bilo osveta ministra Saimira Tahirija za istragu o ministrovoj povezanosti sa trgovcima narkoticima.

U septembru 2017.godine albanska opozicija je predložila ustavne amandmane za sigurnosnu provjeru svih albanskih političara i porijekla njihove imovine. Nova socijalistička većina, nakon očiglednog dogovora između Socijalističke partije i kriminalnih mreža, odbila je ovaj prijedlog,

Mediji raskrinkali mafijašku prirodu Raminog režima

U januaru 2019.godine, Glas Amerike[6] emitirao je snimke službene istrage tužilaštva, koja se fokusirala na kriminalnu bandu u Draču/Durrës, drugom po veličini okrugu u Albaniji. 60 transkripata sa CD-ima pokazali su blisku saradnju bande Avdyli i socijalističkog gradonačelnika Drača/Durrës Vangjusha Dako[7]-e u aktivnostima kupovine glasova i zastrašivanja birača tokom izbora 2017. godine.

Pored Glasa Amerike, Njemački Bild[8] i BIRN[9] proveli su nezavisne novinarske istrage, koje su otkrile postojanje predmeta tužilaštva: „Predmet 339“ i „Predmet 184“. Predmet 339 odnosi se na desetak CD-a koji sadrže presretnute telefonske razgovore između bande Avdyli i socijalističkih ministara, gradonačelnika Drača/Durrës, zastupnika i drugih visokih zvaničnika. Banda Avdyli je na zahtjev njemačkih vlasti bila pod policijskim nadzorom u vezi s krijumčarenjem teških narkotika. Presretanja telefonskih razgovora pokazala su, da je banda Avdyli neposredno podržavala socijalističke zvaničnike u kupovini glasova tokom parlamentarnih izbora 2017. u zamjenu za javne tendere, nekažnjavanje i političku podršku pri njihovom kriminalnom djelovanju. Predmet 184 dokazuje istu strategiju kupovine glasova između socijalističkih predstavnika i rasprostranjene mreže organiziranog kriminala, koja se široko primjenjivala u Dibra/Dibër tokom djelomičnih lokalnih izbora 2016.godine. Iako je banda Avdyli osuđena zbog narkotika, pravosudni sistem nije uspio odgovoriti na izborni aspekt ovih predmeta. U određenom trenutku suđenja, tužiteljstvo je pozvalo izbornog povjerenika, da svjedoči na sudu. Međutim, bio je mrtav, ali tužiteljstvo to nije znalo… Da li su kriminalci također potkupili i uspostavili potpunu kontrolu nad pravosudnim sistemom Albanije?

U vrijeme kriminala najvišeg intenziteta 2019.godine nisu funkcionirali Ustavni sud i Vrhovni sud Albanije (nemogućnost političkog dogovora o izboru sudija). U  2020.godini zahvaljujući naporima predsjednika Albanije Ilira Mete kompletirani su sudovi. To je istovremeno u praksi značilo, da opozicija nije mogla uputiti apelaciju Ustavnom sudu, jer je sva moć bila koncentrirana u jednom čovjeku, premijeru Ediju Rami.

Predsednik Albanije Ilir Meta, By Ivanrkv – Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=30175383

Budući da je premijer Rama u središtu dogovora s kriminalnim mrežama i da ima gotovo apsolutnu vlast, također zbog nemogućnosti korištenja pravnih lijekova, opozicija je konstantno pozivala Ramu na ostavku kako bi se prekinula agonija zemlje, koja vodi ka propasti.

Albanska opozicija je u februaru 2019. odlučila sama poništiti svoje mandate tražeći slobodne i poštene izbore i od tada više ne sudjeluje u radu parlamenta.

Utišavanje medija kao pretpostavka autoritarne vladavine

Edi Rama je krenuo u žestok obračun sa medijima. „Agon Channel“ bio je jedan od najambicioznijih medijskih projekata na Balkanu osnovan 2013.godine. Okupio je medijske zvijezde, vrhunsku tehnologiju i inovativne programe koji su privukli vrlo veliku publiku. Međutim, sve je naglo okončano u oktobru 2015.godine, nakon što je Edi Rama odlučio ugasiti taj medij. Činilo se, da premijer Rama nije cijenio novinarske TV istrage o korupciji i izbornim zloupotrebama svoje vlade. Na zahtjev vlasnika medija, italijanskog državljanina i poduzetnika, Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova Svjetske banke presudio je, aprila 2019[10]. godine, da je albanska vlada prekršila zakon i da je dužna vratiti 111 miliona eura za nezakonito zatvaranje te televizijske kuće. Bio je to fijasko, i finansijski i politički za Raminu vladu. Međutim, Ramin rat protiv slobodnih medija tu se nije završio. U avgustu 2020.godine, albanska vlada stavila je pod državnu upravu i prisilnu sekvestraciju još jedan medij, OraNews, jedan od najistaknutijih medija, koji istražuje Ramine skandale. Na drugoj strani, pojedinci koji vode medijsku grupu Top Channel, prezentirajući u javnosti pozitivnu medijsku sliku Ramine vlade, dobili su javne tendere i privilegije, uključujući udjele u vrlo kontroverznim projektima spaljivanja otpada vrijednim više od 430 miliona eura. U oba slučaja, pritiskom ili novčanim dotacijama, premijer Rama pokazao je vrlo kontroverzno držanje tokom svog premijerskog mandata u vezi sa slobodom govora i slobodom medija.

Krajem 2015.godine Edi Rama počeo je svakodnevno koristiti vrlo agresivnu formulaciju protiv novinara. Počeo ih je nazivati ​​pogrdnim izrazima “kante za smeće“, koje izmišljaju „laži, klevete, priče …“. Smatrao je skandaloznim novinarska istraživanja i proglasio ih izmišljenima od strane opozicije i njihovih vlasnika medija. Koristeći euforiju protiv lažnih vijesti nakon posljednjih izbora u EU i SAD, čak je pokušao u decembru 2019., a zatim i 2020. godine, izglasati zakonodavni paket koji praktično cenzurira slobodne medije i internetske publikacije. OSCE je izjavio da bi ovi zakoni trebalo da „poštuju međunarodne standarde i OSCE-ove obaveze o slobodi izražavanja i da (ne bi trebalo) da utiču negativno na slobodu medija u zemlji“. Venecijanska komisija[11] Vijeća Evrope nazvala je zakonodavni paket ozbiljno problematičnim. Lokalne i međunarodne organizacije iz medijske sfere također su podnijele žalbu protiv prijedloga kao ozbiljnu prijetnju slobodi govora. U septembru 2020.godine konačno je došao red na Evropsku komisiju[12] i Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope, da pošalju oštro upozorenje protiv Raminih prenaglih (re)akcija protiv slobodnih medija u Albaniji.

Nažalost, čini se da su naporima za izgradnju pravne države u Albaniji prepreka rašireni kriminal i korupcija i to je razlog Raminih oštrih napada na albanske medije, a posebno njegova čvrsta spremnost i odlučnost, da prikrije svoje veze s kriminalnim mrežama i podzemljem, ali i svoje mega koruptivne poslove.

Edi Rama – kako autoritativni korumpirani vlastodržac zavarava Zapad

Printscreen

Edi Rama nije uspio rebrendirati albanske Socijaliste u modernu evropsku ljevicu, i programski i ideološki. Oporavak ekonomije, obnova društva, povratak demokracije i integracija u Evropu su četiri ključna stuba programa socijalista, koja nisu realizirana. Početni entuzijazam vrlo brzo se izgubio i Edi Rama je postao simbol „kanabizacije Albanije“ i procvata organiziranog kriminala i narko biznisa. Rama, po dobro oprobanom receptu u regionu, skreće pažnju javnosti o tih tema okretanjem ka nacionalizmu i nacionalističkoj retorici.

Albanija je postala zemlja-slučaj po ušutkavanju medija, dok rastuća javno-privatna partnerstva sa kriminalnim strukturama predstavljaju novu modernu kombinaciju autoritarnog modela, koji se odvija na Balkanu pred očima javnosti. Za zemlju s najvišom stopom naklonjenosti građana članstvu u EU, iznenađujuće je vidjeti koliko se taj proces odgađa od 2013.godine otkada je započela autoritarna vladavina Edija Rame, koja može biti razlog tome.

Razlozi za postojeću situaciju mogu se pronaći u „intimnoj“ i direktnoj saradnji između albanske socijalističke vladajuće partije (PS) i organiziranih kriminalnih mreža. Izbor u parlament i lokalne općine pojedinaca sa ozbiljnim krivičnim dosjeima rezultirali su intenziviranjem aktivnosti kriminalnih mreža u proizvodnji i trgovini narkoticima, uslijed direktne saradnje izvršne vlasti i tolerancije pravosudnih organa, što je za uzvrat dodatno podstaklo fenomen kupovine glasova sredstvima od kriminalnih i ilegalnih zarada od narkotika.

U kontekstu neviđenog ugrožavanja demokratskih standarda, vladavine prava i ravnoteži snaga, ujedinjena albanska opozicija dala je ostavku na sve svoje izborne mandate. Oni su također odbili sudjelovati na posljednjim lokalnim izborima održanim u Albaniji 30. juna 2019. godine, vjerujući da se pošteni i slobodni izbori ne mogu održati pod trenutnim uvjetima. Rezultat toga je Ramino istovremeno zauzimanje ključnih pozicija u svim općinama, državi, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Bez Ustavnog i Vrhovnog suda u posljednje tri godine zbog odgođenog postupka provjera – čak se može raspravljati i o tome je li to namjerno učinjeno – Rama je postao totalni vlastodržac, koji de facto ima apsolutnu kontrolu nad svim segmentima države i društva. Ključno pitanje je ko sa Zapada daje podršku Raminoj vladavini i o uključenosti stranih zvaničnika u Raminu koruptivnu hobotnicu? Kako Rama kao koruptivni vlastodržac zavarava Zapad? Pandemija Covid-19 dodatno je pokazala pogubnost Raminog režima za građane Albanije.

Lulzim Basha – lider koji Albaniju može uvesti u EU

Lulzim Basha je druga vrsta političkog lidera u Albaniji. S jedne strane, on je porodični čovjek koji je neposredno u komunikaciji s ljudima i svakodnevno održava susrete sa građanima, vlasnicima malih i srednjih preduzeća te posebno sa mladima. Potpuno je dostupan i na usluzi svakom građaninu i njegova su vrata otvorena svima, koji zatraže njegovu pomoć.

Foto: Facebook/ TV Klan

S druge strane, Basha održava široku mrežu ličnih veza s liderima i šefovima država  i vlada država članica EU, koji redovno razgovaraju s njim. Oni se savjetuju i razgovaraju o „danu poslije“, odnosno danu nakon odlaska Edija Rame sa vlasti.

Albanija je zaglavila u političkom napretku nakon osam godina autoritarnog režima, odgađajući ulazak u EU, a Basha, koji je uveo Albaniju u NATO i donio sporazum o bezviznom režimu, vjeruje da ima snagu, da Albaniju uvede u punopravno članstvo EU. Pored toga Basha je besprijekorne politične karijere, lišen bilo kakvog kriminala i korupcije.

Da li je EU spremna i da li želi da apsorbira pozitivne promjene u Albaniji i na Zapadnom Balkanu?

Da li je EU spremna da apsorbira pad režima u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, na Kosovu i sada u Albaniji i da prati te pozitivne trendove ili će sarađivati i poticati kriminalno-korumpirane režime?

Slovensko predsjedavanje EU imat će ključni izazov za Zapadni Balkan, a to je da se tokom slovenskog predsjedavanja EU donese odluka o grupnom pristupanju odnosno članstvu u EU svih šest zemalja Zapadnog Balkana. I Slovenija je primljena u EU u grupi 10 zemalja 2004.godine. Radi se o političkoj odluci, koja ukoliko se ne donese neće samo značiti politički fijasko Slovenije na Zapadnom Balkanu, nego će možda EU zauvijek izgubiti Zapadni Balkan, koji će u bogatoj ponudi drugih interesnih sfera možda razmotriti neke druge mogućnosti.

PD srušila režim Envera Hoxhe, može srušiti i režim Edija Rame

Niko nije vjerovao, da će se poslije rušenja režima Envera Hoxhe 1991.godine ikada više u Albaniji stvoriti režim, koji ne samo da podsjeća na režim Envera Hoxhe nego još predstavlja kombinaciju sa režimom Slobodana Miloševića. Historija se u Albaniji očito ponovila.

Analitičari podsjećaju, da je Demokratska partija srušila režim Envera Hoxhe i da ima snagu, da sa modernim ljevičarskim Socijalističkim pokretom za integraciju (LSI) uz podršku građana Albanije na predstojećim izborima zajednički sruše režim Edija Rame, koji je kombinacija režima Slobodana Miloševića i Envera Hoxhe. Veterani albanske politike Sali Berisha (PD) i Ilir Meta (LSI) svjesni su svoje historijske odgovornosti, da Albanija sa Edi Ramom nema prosperitetne budućnosti. Pad Raminog režima otvara novu šansu za Albaniju i novo poglavlje u njenom razvoju kojeg ne smije propustiti i koju sasvim sigurno uspješno može predvoditi Lulzim Basha, kao novi albanski premijer, koji uživa široku i snažnu podršku ključnih evropskih čelnika, posebno iz vodeće Evropske narodne partije (EPP) u EU.

Ljubljana/Tirana/Bruxelles/Washington, 25. mart 2021

Fusnote:

[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, je nosilac specijalnog konzultativnog statusa pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine.

[2] Izvor: OSCE/ODIHR Election Observation Mission Final report https://www.osce.org/files/f/documents/1/f/429230_0.pdf

[3] Izvor: Serious and Organised Crime Threat Assessment (SOCTA), European Union (Europol), 2018.

[4] Izvor: International Narcotics Control Strategy Report, US State Department, March 2018.

[5] Izvor: World Drug Report, United Nations Drug Office, 2017, 2018.

[6] Izvor: Exit.al https://exit.al/en/2019/01/31/wiretaps-show-socialists-collaborated-with-criminals-to-buy-votes/

[7] Izvor: Exit.al https://exit.al/en/2019/02/01/durres-mayor-dako-and-the-avdyli-gang-five-facts/

[8] Izvor: Bild https://www.bild.de/politik/inland/politik-inland/bild-exklusiv-abhoerprotokolle-der-ermittler-wie-die-mafia-in-albanien-wahlen-ma-62395878.bild.html

[9] Izvor: BIRN https://balkaninsight.com/2019/06/05/gangsters-leaked-revelations-deepen-albania-govts-woes/https://balkaninsight.com/2018/10/26/investigation-over-drug-trafficking-exposes-vote-buying-episodes-10-26-2018/

[10] Izvor: Albaniabeg Ambient Sh.p.k, M. Angelo Novelli and Costruzioni S.r.l. v. Republic of Albania (ICSID Case No. ARB/14/26) https://icsid.worldbank.org/cases/case-database/case-detail?CaseNo=ARB/14/26

[11] Izvor:Venice Commission, CDL-AD(2020)013-e, Albania – Opinion on draft amendments to the Law n°97/2013 on the Audiovisual Media Service, adopted by the Venice Commission on 19 June by written procedure replacing the 123rd Plenary Session https://www.venice.coe.int/webforms/documents/?pdf=CDL-AD(2020)013-e

[12] Izvor: Luigi Soreca, EU Ambassador to Albania https://twitter.com/lsorecaeu/status/1306615145901314050?s=21

POSLEDNJE OBJAVLJENO

Komentari

Nema komentara. Ostavite vaš komentar.

Ostavite komentar