RASPUŠTANjEM SKUPŠTINE PRESTAJE I MANDAT POSLANIKA

Izvor:
Politički.rs, Foto: skupstina.me

„Onaj koji donosi zakon mora biti prvi koji će ga poštovati.“ (Bijant iz Prijene, starogrčki filozof, 6.vijek prije nove ere)

Najbolja je vladavina ona u kojoj se čovjek mora pokoravati samo zakonima.“ (Volter, francuski filozof i pisac)

Bogatstvo je u našem svijetu simbol sreće, a vlast čovjeka nad čovjekom – simbol junaštva i časti. (Aron David Gordon, 1856-1922, jevrejski filozof)

Kako su prenijeli mediji, predsjednica Skupštine CG Danijela Đurović je, 28.marta 2023.godine, između ostalog, kazala:

Piše Milan Gajović, Foto: Printscreen YouTube/IN4S

„Skupština nastavlja sa radom. Poslanici su u potpunosti u mandatu sve dok ne bude konstituisan novi saziv Parlamenta poslije izbora…To je praksa i u nekim drugim državama i to članica EU…Parlament apsolutno nastavlja da radi…Gdje će novi predsjednik položiti zakletvu i kako će započeti mandat ako Skupština ne radi?…“

Gospođa Đurović nije u pravu.

Dana 16.marta 2023.godine, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je Ukaz o raspuštanju 27.saziva Skupštine, na osnovu člana 92 stav 3 Ustava („Skupština se raspušta ukazom predsjednika Crne Gore.“).

Sledećeg dana, donio je i Odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora, u skladu sa stavom 5 istog člana („Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine.“).

Kako su Ukaz i Odluka o izborima donijeti od ovlašćenog lica i u formi i sadržini propisanoj Ustavom, to su akti na snazi i proizvode dejstvo u crnogorskom pravnom sistemu. Zato se prijevremeni izbori moraju održati 11.juna 2023.godine.

Ukaz jeste neustavan, jer nijesu bili ispunjeni uslovi za njegovo donošenje, propisani članom 92 (Raspuštanje Skupštine) stav 1 („Skupština se raspušta, ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara.“). Taj rok nije počeo da teče, jer predsjednik nije predložio mandatara.

Međutim, ustavnost predmetnog predsjedničkog akta je pravno neupitna, iz razloga koje sam naveo u svom, na portalima, objavljenom tekstu „Đukanovićev Ukaz o raspuštanju Skupštine – neustavan akt koji nije moguće pravno osporavati“.

U članu 84 (Mandat Skupštine) stav 2 Ustava, propisano je da „Skupštini prestaje mandat prije vremena na koje je izabrana raspuštanjem…“ Raspuštanjem parlamenta kao kolektivnog organa (vlasti), prestaje mandat i poslanicima kao njegovim članovima („Skupštinu čine poslanici…“ – član 83 (Sastav Skupštine) stav 1). To je notorna činjenica, logički i pravni aksiom, koji se podrazumijeva i nije ga potrebno izričito (eksplicitno) propisivati.

Skupština je raspuštena Ukazom predsjednika i samim tim, po sili ustava (ex constitutione), Parlament i poslanici (kao njegovi članovi) nemaju, ni ustavnih ni zakonskih ovlašćenja, da nastave sa radom.

Znači, jedna od pravnih posledica Ukaza jeste okončanje zakonodavne aktivnosti 27. saziva Skupštine. Drugim riječima, Parlament više nije u funkciji sve do konstituisanja novoizabranog sastava, nakon predstojećih prijevremenih parlamentarnih izbora. Do tada, naš zakonodavni organ ne može, na ustavan i zakonit način, održavati sjednice, niti vršiti poslove iz svoje nadležnosti. Eventualno donijete odluke, sa pravnog stanovišta, bile bi nepostojeći akti.

Bitno je ukazati da, za razliku od nekih drugih konstitucija, crnogorski ustavotvorac nije propisao neprekidnost (kontinuitet) zakonodavne vlasti, za razliku od izvršne vlasti (Vlade). Naime, u članu 110 (Prestanak mandata) stav 2 Ustava, normirano je da „Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.“

Foto: Ilustracija

Djelimični kontinuitet zakonodavne vlasti propisan je, na primjer članom 109 stav 7 Ustava Republike Srbije („Narodna skupština koja je raspuštena vrši samo tekuće ili neodložne poslove, određene zakonom…“).

A u članu 52 Zakona o Narodnoj skupštini Srbije, propisano je da u slučaju raspuštanja, Narodna skupština, odnosno nadležni odbor: rešava mandatno- imunitetska pitanja, ostvaruje međunarodnu saradnju, rešava materijalno statusna pitanja poslanika i funkcionera i vrši poslove vezane za zakonski rok ili ako „to nalažu potrebe države“.

Međutim, i po Ustavu Srbije i citiranom Zakonu, Parlament koji je raspušten, ne može da vrši svoje osnovne funkcije: zakonodavnu, izbornu, kontrolnu i budžetsko – finansijsku.

Da zaključimo: bez poštovanja Ustava i zakona, prije svega, od strane najviših predstavnika crnogorske vlasti, ne može se ostvarivati princip vladavine prava.

Milan Gajović, diplomirani pravnik sa advokatskim ispitom i diplomirani ekonomista, iz Podgorice
29.mart 2023.godine

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Ostavite komentar

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare